REGIONAL
Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti,
koji je podigao tenzije u Crnoj Gori i izazvao velike polemike, za sada nema
podršku Islamske zajednice u Crnoj Gori (IZCG).
FOTO: Vujanović, Fejzić (Agencije)
Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti,
koji je podigao tenzije u Crnoj Gori i izazvao velike polemike, za sada nema
podršku Islamske zajednice u Crnoj Gori (IZCG). Kako je za Anadolu Agency (AA)
kazao generalni sekretar IZCG Fuad Čekić, ukoliko ne dođe do promjena pojedinih
zakonskih odredbi, Islamska zajednica neće podržati predloženo zakonsko
rješenje.
Prema Nacrtu Zakona, sve vjerske zajednice
u Crnoj Gori moraće da djeluju u okvirima Crne Gore i da plaćaju poreze. Ono
što je najvažnije, svi vjerski objekti izgrađeni u Crnoj Gori do 1918. godine,
prema slovu zakona, moraju biti u državnom vlasništvu.
“Ima dobrih rješenja, a ima i rješenja
koja nisu dobra. Mislimo da bi neka pravna rješenja trebalo dodati, neka
ukloniti, a neka preinačiti. Cijela javna rasprava je krenula pogrešnim tokom.
Očekivali smo više konstruktivne rasprave, jer bi to pomoglo vjerskim
zajednicama da bi se razumjeli problemi samih vjerskih zajednica“, kaže Čekić.
On poručuje da u obliku kakav je sada,
Islamska zajednica neće podržati Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
„Ima stvari koje trebaju da se mijenjaju.
Ono što Islamska zajednica smatra da u ovom zakonu nije dobro rješenje jeste da
nije osigurana potpuna autonomija vjerskih zajednica“, kaže Čekić.
U Nacrtu zakona se navodi da “vjerski
objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a
za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države
ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna
baština Crne Gore, državna su svojina”.
„Nemamo objekte koji su izgrađeno od strane
države. Građani kada su pravili vjerske objekte, oni su ih pravili kao
zadužbine, koje su dali na upravljanje vjerskim zajednicama. Kako se uopšte
može postići autonomija, ako država ima imovinu vjerskih zajednica?“, pita
Čekić.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava,
koje je predlagač zakona, do sada je zakazalo ukupno tri javne rasprave o ovom
zakonu. Javne rasprave u Bijelom Polju i Kotoru nisu održane, jer su vjernici
Srpske pravoslavne crkve vrijeđali mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve
Mihaila. Policija je u oba grada spriječila da dođe do fizičkog obračuna. Za
ponedjeljak je zakazana javna rasprava u Podgorici.
„Očekujemo konstruktivnu raspravu, da
možemo čuti o kakvoj problematici je riječ. Problem vjerskih zajednica traži
konkretnije rješavanje stvari. U ovom nacrtu zakona imamo previše opštih
odredbi i načela koja ne defnišu stvari do kraja. Imamo u jednom dijelu
pozitivnu diskriminacije, kada su u pitanju državne institucije u pogledu
doprinosa vjerskim službenicima, ali u toj pozitivnoj diskriminaciji se ne
označava koje su to manjinske zajednice. Ono što mi očekujemo jeste da se
prepozna neka pozitivna afirmacija u pogledu vjerske pripadnosti manjinskih
naroda“, ističe generalni sekretar Islamske zajednice u Crnoj Gori.
On napominje da ono što je dobro
nacrtom zakona jeste da se priznaju vjerske škole.
„One se zapravo priznaju Zakonom o
obrazovanju. Ali ovdje se detaljnije govori o njima i određuje se način
finansiranja. Tu stoji da će način finansiranja biti srazmjeran broju učenika.
Svi mi znamo da broj učenika u vjerskim školama je manji od broja učenika po
opštem obrazovnom programu“, kaže Čekić i ističe da u nacrtu zakona stoji da
vjerske zajednice imaju pravo osnivanja samo vjerskih škola.
„U Hrvatskoj, BiH i Srbiji vjerske
zajednice imaju pravo na osnivanje škola koje rade po opštem obrazovnom
programu. Kao što su katolička gimnazija, islamska gimnazija, bošnjačka
gimnazija. To su vrlo popularne škole. Zašto bi smo mi bili izuzeti od takvih
pravnih rješenja“, naglašava Čekić.
Zakon o državnoj imovini iz 2008.
godine predviđa da groblja postaju vlasništvo države. Međutim, Nacrt zakona o
slobodi vjeroispovijesti nije predvidio rješavanje ovog pitanja.
„Od 2009. godine je počelo sa
implementacijom ovog zakona, i od tada nailazimo na probleme. Grobljima
upravljaju komunalna preduzeća. Onda se postavlja pitanje zar komunalna
preduzeća mogu upravljati onim što se smatra vjerskim obredima? Znamo da su u
Islamskoj tradiciji groblja zadužbine koje se daju na upravljanje vjerskim
zajednicama, kako bi se sam obred vršio po islamskim načelima. Nadali smo se da
će i ovaj dio biti riješen Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, ali nije bilo
riječi o ovom problemu“, tvrdi Čekić.
Islamska zajednica u Crnoj Gori je za konstruktivno
rješavanje anomalija koje sadrži ovaj zakon, uvjerava Čekić.
„Mislim da je suviše dugo vremena prošlo od
starog zakona do donošenja novog zakona, i nemamo vremena da čekamo još pet ili
šest godina. U praksi se javljaju problemi, kao što su problemi pitanja imovine
vjerskih zajednica, pitanje mogućnosti osnivanja privrednih društava od strane
vjerskih zajednica. Imamo prazninu koja 30 godina čeka na prava rješenja“,
ističu u IZCG.
Fuad Čekić napominje da u članu koji
definiše imovinu Islamske zajednice, ne pominju se zadužbine, koje su značajan
dio imovine vjerskih zajednica, i ne pominju se privredna društva.
„Svi mi znamo da vjerske zajednice osnivaju
privredna društva, kako bi održavale vjerske objekte. Takođe, zakonu nisu
prepoznate tradicionalne zajednice. Mi na taj način ne kažemo da one trebaju
imati poseban položaj, ali mislim da se na ovaj način zakonom bježi od
nacionalnog, vjerskog i kulturološkog okvira u kojem se razvijalo društvo u
Crnoj Gori. Iz tog razloga bi trebalo pomenuti zajednice koje su u nekim
ranijim Ustavima bile prepoznate kao takve. U Ustavu Republike Crne Gore iz
1945. godine bile su prepoznate rimokatolička crkva, pravoslavna crkva i
islamska vjerska zajednica kao tradicionalne vjerske zajednice“, kazao
je Čekić.
Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori
protiv je Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, dok Crnogorska pravoslavna
crkva podržava predloženo rješenje.
(The Bosnia Times, AA)