Do prije nekoliko godina, ministri za naftu članica OPEC sastajali su se jednom godišnje na tzv. ministarskoj konferenciji. Analizirali su nepromenjeno stanje na globalnom tržištu nafte i formulirali srednjeročnu strategiju, koja će omogućiti da cijene nafte budu što više i, prije svega, stabilne. Najveći problem predstavljali su nediscipliniranost pojedinih članica ili međusobni sporovi.
Vremena kada je kartel diktirao pravac, međutim, pripadaju prošlosti, jer su ekonomski i politički događaji sustigli i delimično pregazili ideje i strategije vodećih izvoznica nafte.
Tako je bilo u proteklih nekoliko sedmica: potpuno neočekivano, cijena nafte početkom oktobra pala je za oko 20 posto. Bio je to najveći pad poslije 2016, a jedan od glavnih razloga bio je američki predsjednik Donald Trump, koji je obećao biračima niže cijene nafte. Time je prije svega natjerao Saudijsku Arabiju, najveću članicu naftnog kartela, da poveća izvoz nafte.
U sopstvenoj zemlji je obezbijedio zakonske uslove za maksimalnu eksploataciju nafte, dok je istovremeno, širokogrudim izuzimanjem od sankcija, do sada ograničavao obustavu isporuka iz Irana. Osim toga, trgovinskim ratom protiv Kine izložio je drugu ekonomiju na svijetu toliko snažnom pritisku da je u njoj opala potražnja na naftom.
Strahujući od novog viška nafte na tržištu, Saudijska Arabija je poslije neformalnog sastanka članica kartela i drugih zemalja najavila da će smanjiti izvoz nafte za 500.000 barela dnevno. Saudijski ministar energetike će se založiti da i druge zemlje iznesu manje nafte na tržište.
Na konferenciji OPEC-a u decembru, Saudijci planiraju usvajanje odluke o smanjenju eksploatacije nafte za milion barela u odnosu na oktobar. Saudijski ministar energetike Halid al Fatih također se založio za osnivanje neke vrste Centralne banke za naftu. Kao što klasične centralne banke stimuliraju i usporavaju ekonomiju sa više ili manje novca, tako bi ova institucija povećanjem i smanjenjem količine nafte kontrolirala kretanja u ovoj oblasti.
(TBT, Welt.de)