RELIGIJA
Dijelovi najstarijeg Kur’ana na svijetu
pronađeni u Birmingemu prošlog mjeseca, vjerovatno su stariji i od samog poslanika
Muhameda, a.s., i mogu potpuno promijeniti način na koji se gleda na ranu historiju
islama, tvrde istraživači.
Foto: Gettyimages
Stranice za koje se veruje da su stare između
1.488 i 1.371 godina pronađene su među stranama drugog Kur’ana koji potiče s
kraja 7. veka u biblioteci Univerziteta u Birmingemu.
Napisane mastilom na komadu životinjske kože, ove strane sadrže dijelove
poglavlja između 18. i 20. i napisao ih je neko ko je možda znao poslanika
Muhammeda, a.s..
Naučnici su na osnovu datiranja ugljenikom otkrili da je možda riječ o
najstarijem Kur’anu na svijetu, što je važno otkriće, budući da se do sada
smatralo da je Kur’an u početku usmeno prenošen.
Međutim, sada historičari kažu da je dokument možda i stariji od Muhammeda, a.s.,
– potiče iz perioda između 568. i 645. dok se vjeruje da je Muhammed,a.s., živio
između 570. i 632.
“To, najblaže rečeno, urušava ideju da možemo išta sa sigurnošću tvrditi o
nastanku Kur'ana i to se odražava na samu historiju islama, Muhammeda i njegovih
pratilaca”, rekao je historičar Tom Holand koji je radio na ovim
istraživanjima.
Kit Smol iz Bodlijanske biblioteke Oksford univerziteta dodaje da je ovo
otkriće vjerovatno dokaz da se Muhammed služio već postojećim tekstovima.
“Muhammed i njegovi sljedbenici vjerovatno su oblikovali postojeće tekstove tako
da se uklapaju u njihova teološka i politička gledišta”, rekao je on.
Međutim, ovakve tvrdnje žestoko odbacuju islamski teolozi, na čelu sa Mustafom
Šahom iz Škole za orijentalne i afričke studije u Londonu.
“Ako ništa drugo, rukopis je utvrdio tradicionalna vjerovanja u porijeklo Kur’ana”,
rekao je on.
Muslimanska
zajednica osnovana je u Medini 622. godine.
Tokom tog vremena učenjaci su napamet učili Kur’an i usmeno ga prenosili, ali
je Halifa Ebu Bekr, prvi vođa muslimanske zajednice poslije Muhammedove,a.s.,
smrti, naredio da se materijali iz Kur’ana prikupe u knjigu. Konačna verzija
nije završena sve do 650. tokom vladavine trećeg vođe halife Usmana.
Muslimani veruju da je Kur'an koji danas čitaju isti tekst koji je Osman
standardizirao i da je tačna bilješka otkrovenja koje je od Boga primio Muhammed,
a.s..
(The Bosnia Times, Daily Mail)