Nestanak kolumniste “Washington Posta” Khashoggija nakon što je ušao u konzulat u Istanbulu 2. oktobra počeo je kao konflikt između regionalnih “teškaša” Turske i Saudijske Arabije. Ali brzo se proširio i na SAD, jer je Khashoggi živio i radio u Americi i sada ugrožava Trumpovu politiku na Bliskom istoku koja je izgrađena na bliskim vezama sa autokratskim vladarima saudijskog kraljevstva.
Ukoliko sukob Saudijaca i SAD eskalira, obje strane imaju čitav “arsenal” koji mogu iskoristiti jedna protiv druge, a posljedice može osjetiti cijeli svijet.
“Oružja” Saudijska Arabije
- Nafta
SAD i Saudijska Arabija su dva vodeća svjetska proizvođača nafte. Saudijska Arabija ima više od 7 miliona barela dnevno sirovog izvoza – najviše u svijetu – što daje kraljevstvu ključnu ulogu u balansiranju svjetskim energetskim tržištima.
Trump je apelirao na Saudijsku Arabiju da stavi na tržište više sirove nafte kako bi se smanjile cijene nafte sa visokih 80 dolara za barel. On se takođe oslanja na to da će Saudijska Arabija, ključna saveznica u američkom obračunu sa Iranom, da zamijeni barele koji će nestati sa tržišta kada sankcije Iranu stupe na snagu sljedećeg mjeseca, navodi “Bloomberg”.
Ukoliko Saudijci odbiju ove američke zahtjeve, cijene bi mogle porasti na 100 dolara za barel, baš u vrijeme kada se Trump nada nižim cijenama gasa uoči izbora za Kongres, što bi moglo pomoći u određivanju ostatka njegovog mandata. To bi takođe moglo otežati sankcijama SAD da spriječi da što više iranske nafte bude na tržištu. U međuvremenu, Saudijci bi prikupili dobit. Ako bi Saudijci smanjili proizvodnju, cijene nafte bi se mogle naglo povećati, ali to bi rizikovalo nanošenje štete globalnoj ekonomiji. Strahuje se da bi cijena nafte mogla da dostigne 400 dolara po barelu, rekao je za “Guardian” Turki Aldakil, glavni menadžer saudijskog televizijskog kanala “Al Arabiya”.
Rekordna cijena nafte dosad je iznosila 147 dolara, koliko je dosegla u vrijeme svjetske finansijske krize 2008. godine. U slučaju tako snažnog povećanja cijene nafte, to bi na globalnom nivou imalo duboke posljedice, ne samo zbog poskupljenja goriva vozačima, već i zbog toga što bi rasle cijene svih ostalih proizvoda koji su povezani s transportom.
Saudijska Arabija je posljednji put koristila svoje naftno bogatstvo kao političko oružje 1973-74, kada je vodila naftni embargo za vrijeme rata između Izraela i koalicije arapskih država.
- Američki javni dug
U 2016. godini, Sjedinjene Američke Države su po prvi put objavile detalje o tome koliko je američkog duga u rukama Saudijaca. Te brojke su bile tajne četiri decenije, što je dio dogovora kojim su SAD kupovale saudijsku naftu i pružile joj vojnu pomoć, a Rijad bi ulivao petrodolare u američke trezore. Ukupno je 117 milijardi dolara američkog duga u rukama Saudijaca, što rangira Rijad među prvih 12 stranih vlasnika obveznica Sjedinjenih Država.
Saudijska Arabija bi mogla da se riješi udjela u američkom javnom dugu i prijetila je da će upravo to učiniti kad se suočila sa pritiskom zbog učešća njenih državljana u napadima 11. septembra 2001. godine.
– Najjače oružje Saudijske Arabije jesu nafta i njene investicije. Sumnjam da će Saudijska Arabija smanjiti proizvodnju nafte jer će tako sebi naškoditi i sumnjam da će Saudijska Arabija povući svoje investicije – rekao je Favaz Gerges, profesor međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije.
- Regionalna politika
Trump računa na američki strateški savez sa Saudijskom Arabijom, nakon što je jače pritisnuo Iran i odlučio da otkaže dogovor o nuklearnom sporazumu iz 2015. godine. Dva saveznika imaju neke strateške razlike – na primjer, Trump je zatražio od Saudijaca da plate više ka obezbjeđivanju Bliskog istoka, gdje se nalaze brojne američke vojne baze – ali su njihove veze bolje nego što su bile pod administracijom Baracka Obame.
Međutim, postoji opasnost da se većinski sunitska država Saudijska Arabija predomisli po pitanju svojih veza sa ostalim zemljama u regionu, pa i da se pomiri sa šiitskim Iranom i Hezbollahom. Ukoliko Rijad bude pod velikim pritiskom, to je moguće, smatra Aldakil.
Međutim, drugi stručnjaci smatraju da je to malo verovatno, jer Rijad troši veliki novac na rat u Jemenu gdje se bori protiv šiita koje podržava Iran.
Američka “oružja”
- Smanjenje izvoza oružja
Saudijska Arabija je drugi najveći uvoznik oružja na svijetu, nakon Indije, a 61 posto uvoza dolazi iz SAD-a. Taj trend bi se trebalo nastaviti i nakon što je u Rijadu prošle godine Donald Trump potpisao ugovore za vojnu industriju vrijedne 110 milijardi dolara. Najveću korist od toga imaju američki proizvođači kao što su “Lockheed Martin”, “Boing”, “General Electric” i “ExonMobile”, kompanije koji ujedno osiguravaju i veliki broj radnih mjesta. Trump je rekao da bi bilo “glupo” da ukine ugovore o oružju zbog slučaja Khashoggi i da sve preduzete mjere ne bi trebalo da ugroze ugovore oko kupovine oružja, jer bi to moglo dovesti do gubitaka radnih mjesta.
Međutim, predsjednik SAD se također mora suočiti s Senatom, gdje neki pozivaju na to da se blokira buduća prodaja oružja u kraljevstvu.
Iako Saudijci mogu kupovati oružje i od drugih zemalja, Ian Bremer, predsjednik konsultantske agencije “Eurasia Group”, rekao je da će oni željeti američko oružje jer će to održati ravnotežu postojećeg sistema.
– Sa Sjedinjenim Državama kao jednim od najvećih svjetskih proizvođača nafte, odnos je još više neuravnotežen nego što je to bio ranije. Saudijci imaju veće potrebe od Amerike, nego Amerika od Saudijske Arabije – rekao je Bremer.
- Investicije
Kontroverze u slučaju Khashoggi su već utjecale na to da brojne kompanije sa zapada preispitaju svoje poslovanje sa Rijadom.
Nekoliko izvršnih direktora je odlučilo da ne učestvuje na samitu investitora najavljenom za 23. oktobar u Rijadu.
Čak i ako Trumpova administracija bude imala blag odgovor, američke i evropske kompanije koje se plaše da će njihovoj reputaciji štetiti poslovanje sa Saudijcima osjetit će se primoranim da ukinu poslovne planove dok traje istraga. Većina rukovodilaca velikih kompanija nije se oglasila povodom nestanka i vjerovatnog ubistva Khashoggija, ali nekolicina jeste.
Britanski milijarder Richard Brenson je otkazao razgovore sa saudijskim investitorima u njegovu kompaniju “Virgin”.
– Ono što se navodno dogodilo u Turskoj oko nestanka novinara Jamala Khashoggija, ako bi se pokazalo da je istina, to bi očigledno promijenilo sposobnost bilo koga od nas na zapadu da posluje sa saudijskom vladom – rekao je Brenson.
- Ekonomske sankcije
Ekonomske sankcije, protjerivanje diplomata i smanjenje diplomatskih odnosa mogle bi biti na stolu ako se utvrdi da su visoki zvaničnici u Rijadu povezani sa nestankom novinara.
U srijedu, dvostranačka grupa senatora Sjedinjenih Država pozvala se na zakon Magnitsky iz 2016. godine, tražeći pokretanje istrage o ljudskim pravima koja bi mogla rezultirati sankcijama protiv zvaničnika i entiteta Saudijske Arabije. Analitičari kažu da bi onima koji su umiješani, mogla biti zamrznuta imovina u SAD-u.
(TBT, Agencije)
