GLOBAL
Nakon što je Turska počela napade na ISIL u
Siriji i na položaje Radničke partije Kurdistana ISIL je praktično objavio rat
predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.
FOTO: (AA)
Nakon što je Turska počela napade na ISIL u
Siriji i na položaje Radničke partije Kurdistana ISIL je praktično objavio rat
predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.
To je u četvrtak objavila njemačka štampa, a
prenosi Dojče vele.
Takozvana Islamska država objavila je
video-poruku u kojoj objavljuje rat Turskoj, čime su ekstremisti okončali
saradnju sa Turskom koja nikada nije bila ozvaničena, ali je donosila korist i
jednoj i drugoj strani, komentariše “Berliner cajtung”.
Za vladajuću stranku AKP, kalifat ID je bio dobrodošla pomoć protiv sirijskih
Kurda, a islamisti su koristili Tursku za transport oružja i pristalica, piše
taj list.
“Sve to je okončano otvaranjem turske avio-baze Indžirlik za avione NATO
koji izvode napade na IS. Upadljivo je da ID u svojoj poruci ne govori o
terorističkom napadu u mjestu Suruč. Time se postavlja pitanje nisu li neke
zakulisne snage iskoristile ID kao paravan kako bi u stvari okončale mirovni
proces Turske sa kurdskom organizacijom PKK, a ujedno i za to da se izaziva
nezadovoljstvo protiv kurdske stranke HDP (koja ima predstavnike u turskom parlamentu)”,
navodi list.
Ukoliko je to zaista tako, onda je to velika greška u računu. Turska se sada
bori na dva fronta, a prijetnje islamista da će napasti u Istanbulu direktno su
usmjerene na ekonomsko srce te zemlje, ističe “Berliner cajtung”.
S jedne strane je dobro što je Turska konačno bila prinuđena da se okrene
protiv ID, a s druge strane, potrebno je da se hitno dođe do primirja sa PKK.
“Rat protiv ID, naime, tek počinje“, komentariše “Berliner
cajtung”.
“Velt” piše da su sa prekidom primirja sa kurdskom organizacijom PKK
izbili sukobi u nizu mjesta na jugoistoku Turske.
U provincijskom radu Sirnak i nizu mjesta u okolini, Kurdi su proglasili
samoupravu. Došlo je do otvorenih okršaja snaga bezbjednosti i kurdskih
milicija. Ima i lokalnih političara koji pokušavaju da posreduju i traže
pregovore, a situacija u Turskoj trenutno liči na krvave 90-te godine, ocenjuje
taj list:
“U međuvremenu predsjednik Redžep Erdogan poručuje da neće trošiti vrijeme na
pregovore s ljudima koji ne priznaju njegovu funkciju. On očigledno nema namjeru
da Kemalu Kilicdaru iz opozicione stranke CHP da mandat za sastavljanje nove
vlade, što bi morao da učini nakon što je njegov izabranik (Ahmet) Davutoglu
vratio mandat”.
Erdogan želi nove izbore, ali je pitanje kakav će biti rezultat, piše list i
navodi da jedna anketa ugledne agencije Gezici prognozira da će vladajuća AKP
dobiti 39 odsto glasova, tri procenta manje nego sada.
I desničarska MHP bi bila na gubitku, dok bi se socijaldemokratska CHP
poboljšala sa 25 na 28 odsto.
Prokurdska HDP, koju Erdogan želi da potisne ispod izbornog praga od deset
procenta, sada ima povjerenje 14 odsto birača – jedan odsto više nego što je
osvojila na proteklim izborima.
“Velt” piše da su kritike na račun Erdoana opravdane:
“On trenutnu krizu koristi za sramnu igru. Instrumentalizujući kurdsko
pitanje, on pokušava da eliminiše političke protivnike i ostvari svoj cilj –
uvođenje predsjedničkog sistema. Ipak, ni kurdska stranka PKK nije nedužna u
eskalaciji krize”.
PKK je ubilačka i totalitarna teroristička organizacija, duboko umiješana u
trgovinu drogom i ljudima, a Turska, nezavisno od njene sadašnje vlade ima, ne
samo pravo, već i obavezu da se toj opasnosti suprotstavi silom, piše njemački
dnevnik.
Upravo PKK je bila strana koja je počela da ubija turske policajce i vojnike,
jer je vjerovala da je Erdogan kriv za teroristički napad IS na kurdske
izbjeglice koje su utočište potražile na turskom tlu.
“U njemačkoj javnosti postoji tendencija da se to jednostavno gurne u
stranu. Postoji želja da se u krvavom haosu na Bliskom istoku pronađe barem
jedna strana prema kojoj možemo da pokažemo naklonost. To nije u interesu
Kurda, a nije ni u interesu borbe za demokratske slobode u Turskoj”,
zaključuje “Velt”.
(The Bosnia Times, DW)
