KAIRO – Kada je nova runda sukoba suprotstavljenih milicija nedavno izbila u glavnom gradu Libije, uzdrmavši krhku vladu koju podržavaju Ujedinjene Nacije, neki borci su sa puškama i raketnim bacačima izašli na ulice.
Drugi su se okrenuli Facebooku.
Dok su rakete padale na dijelove Tripolija, pogodivši hotel koji je popularan kod stranaca i primoravši zvaničnike da zatvore aerodrom i kada je 400 zatvorenika pobjeglo iz zatvora, online se odvijala paralelna bitka. Na svojim Facebook stranicama, rivalne grupe su se hvalile, rugale i prijetile protivnicima – zaklinjući se da će „očistiti“ Libiju od svojih protivnika.
Neki „ratnici tastature“ kako se u Libiji nazivaju Facebook parzitani, postovali su i lažne vijesti ili komentare pune mržnje. Drugi su nudili savjete kako se ponašati na bojnom polju. Na jednoj strani je 30. augusta korisnik postovao mape i koordinate vazdušne baze suparnika.
Društveni mediji su uticajni u Libiji, slabo naseljenoj zemlji rastrgnutoj borbom oružanih grupa za teritoriju i legitimitet. Oni se bore za dominaciju na ulicama i pametnim telefonima.
Ali Facebook ne služi samo kao ogledalo haosa već i kao sredstvo da se on poveća.
Oružane grupe koriste Facebook kako bi pronašli protivnike i kritičare od kojih su neki uhvaćeni, ubijeni ili protjerani u egzil, kažu grupe za zaštitu ljudskih prava i libijski aktivisti. Komandanti se hvale uspjesima na bojnim poljima i odmorima ili skupljaju pristalice sijući podjele i etničku mržnju. Lažna dokumenta naširoko cirkulišu, često sa ciljem da se potkopa nekoliko preživjelih nacionalnih institucija, prije svih Centralna banka.
Facebook se našao na udaru globalne zajednice zbog upotrebe platforme za političku manipulaciju i nasilje.
Kompanija insistira na tome da kontrolišu svoju libijsku platformu. Zaposlili su tim ljudi koji govore arapski i pregledaju postove a rade i na razvoju vještačke inteligencije koja će preventivno uklanjati zabranjene sadržaje. Sarađuju i sa lokalnim organizacijama i međunarodnim grupama za ljudska prava. „Ne dozvoljavamo organizacijama i pojedincima umiješanim u trgovinu ljudima ili organizovano nasilje da budu prisutni na Facebooku“, rekao je portparol Facebooka.
I pored toga, ilegalne aktivnosti cvjetaju na libijskom Facebooku. The New York Times je pronašao dokaze o otvorenoj trgovini vojnim oružjem. Trgovci ljudima reklamiraju svoje uspjehe u prebacivanju ilegalnih migranata u Evropu preko mora. Gotovo svaka oružana grupa u Siriji ima svoju Facebook stranu.
„Najopasniji, prljavi rat se sada vodi na društvenim medijima i nekim drugim medijskim platformama“, rekao je prošlog mjeseca Mahmud Šamam, bivši ministar informisanja dok su predgrađa Tripolija potresala borbe. „Laganje, falsifikovanje, pogrešni tragovi i pomiješane činjenice. Elektronske armije imaju svi i koriste ih svi bez izuzetaka“.
Uticaj Facebooka je mahom proizvod nefunkcionalnosti Libije. Većina televizija i listova su u rukama oružanih grupa, političkih frakcija ili stranih sila poput Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Mnogi Sirijci satima sjede u kućama jer je previše opasno da izađu. Struje nema i po 12 sati dnevno. Zbog toga se okreću Facebooku kako bi saznali šta se dešava.
Facebook je 2011. odražavao „nevjerovatno“ otvaranje libijskog društva poslije četiri decenije diktature pod pukovnikom Muamarom Gadafijem, kaže Mery Fitzgerald, istraživač. „Svi su bili na Facebooku. Diskusija je bila veoma energična“.
Ali kako su godine prolazile, ljudi koji stoje iza sukoba počeli su da „pričaju kako su društveni mediji njihovo najvažnije oružje“, rekla je. Vremenom, Libijci su razvili dubok osjećaj ambivalencije prema društvenim medijima.
„Toliko puta sam proteklih sedam godina čula ljude kako kažu da ako bismo mogli da ugasimo Facebook samo na jedan dan, polovina problema zemlje bi bila riješena“, dodala je.
(TBT, NYT)