Ali nedavno su Argentinci bili zatečeni razvojem ogromne istrage korupcije u zemlji: najmanje 26 hapšenja visokog profila, a 15 uhapšenih je i dalje u zatvoru.
Ubrzo potom usljedila je trka bez presedana 15 istaknutih poslovnih lidera i dva visoka zvaničnika da postignu dogovore sa tužilaštvom.
Onda su istražitelji upali u kuće Cristina Fernández de Kirchner, bivše predsjednice Argentine.
Trenutna istraga počela je kada su u ruke sudije došle bilježnice Oskara Sentena, bivšeg vozača zvaničnika iz Ministarstva planiranja, koji je preuzimao i dostavljao torbe sa novcem širom grada.
Od tada, moćne ličnosti umiješane u skandal opisivale su kako su se podmićivanja organizirala preko preduzetničkih ugovora sa državom koji su se dešavali tokom vladavine bivšeg predsjednika Nestora Kirchnera i njegove udovice i nasljednice Kristine Kirchner u periodu od 2003. do 2015. Kirchner je senator zbog čega ima neki stepen imuniteta. Ona odbacuje sve optužbe.
Bilježnice i drugi dokazi razotkrili su “kriminalnu organizaciju sastavljenu od javnih zvaničnika”, sa Kirchnerovima i bivšim ministrom planiranja Juliom de Vidom na čelu, koja je “od 2008. do 2015. uzimala ilegalno novac od brojnih privatnih građana, od kojih su mnogi zaposleni javni građevinski preduzetnici”, navodi se u sudskom podnesku.
Argentinci su toliko okupirani skandalom da ga je predsjednik Mauricio Macri uporedio sa gledanjem televizijske serije u jednom cugu. “Ovo je bolje od Netflixa”, rekao je Makri koji je naslijedio Kirchner.
Ono što interesira Argentince jeste saradnja poznatih ličnosti sa pravosudnim organima.
Ovakvo sklapanje nagodbi omogućeno je zakonom donijetim 2016. kojim je ustanovljen mehanizam na osnovu koga osumnjičeni za krivična dijela mogu da računanju na ublažavanje kazne u zamjenu za saradnju.
Prekretnica je uslijedila kada je zvaničnik Ministarstva trgovine navodno otkrio da je 20 procenata vrijednosti javnih radova otišlo u ruke zvaničnicima koji su odobrili ugovore.
Ariel Korenberg, profesor sa Univerziteta Buenos Aires, procjenjuje da je u periodu od 2004. do 2015. vrijednost mita narasla do 36 milijardi dolara.
“Podmićivanje je poput dodatnog poreza koji je povećavao cijenu svakog projekta ili investicije”, rekao je on.
Migel Kigel, bivši državni sekretar u Ministarstvu finansija, rekao je: “Ako uspijemo da dugoročno smanjimo korupciju u zemlji, to će biti pozitivan korak za Argentinu.
(TBT, NYT)
