Zastupnici u Evropskom parlamentu raspravljaju o tome hoće li u slučaju Mađarske te njezinog premijera Viktora Orbana aktivirati članak 7, takozvanu nuklearnu opciju koja, de facto, državi oduzima sva prava koja ima članstvom u EU.
Desničar Orban Uniju je napao jer “vrijeđa” njegovu zemlju time što uopće razmišlja o kaznama. Prije nekoliko mjeseci je radi istih nedemokratskih postupaka koje EU ne podržava – poput gušenja slobode medija, miješanja u sudstvo, manipulacije strahom od migranata – raspravljala i o sudbini Poljske, no ovo je najbliže što se do sada došlo aktiviranju članka 7 Ugovora o EU koji je implementiran 1999. godine Ugovorom iz Amsterdama.
Dok su se neki desno orijentirani političari, poput austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, koji se s Orbanom borio protiv kvota raspodjele migranata, složili “kako stranku Fidesz i Orbana treba kazniti”, HDZ, koji također ima zastupnike u Europskoj pučkoj stranci (EPP) – nema pojma kako će glasati.
Dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa Tomislav Krasnec na svom je Twitteru napisao kako “HDZ-ovi europarlamentarci još ne znaju kako će glasati sutra o Orbanu, čekaju večerašnji klub EPP-a, pa će biti pametniji. Rasprava o rezoluciji kojom bi EP tražio pokretanje članka 7 protiv Mađarske počinje danas u 15”, a na to mu je Jadranka Kosor napisala “kako će raspravljati kad ne znaju kako će glasati?”.
Glasanje je od krucijalne važnosti za Europsku pučku stranku koja ima najviše zastupnika u Parlamentu. Izbacivanju Fideszovih zastupnika se, primjerice, protivi vođa zastupničkog kluba EPP-a Manfred Weber koji će se, najvjerojatnije, na europskim izborima sljedeće godine kandidirati za predsjednika Europske komisije.
Debatu je započela zastupnica Judith Sargentini, koja je napisala izvještaj o Mađarskoj i vladavini Orbana te njegove stranke Fidesz. Njezin izvještaj uključuje “listu prekršaja” poput napada na medije, manjine i vladavinu prava koje “kontriraju svim temeljnim vrijednostima EU”.
Euroskeptik Orban tvrdi kako je riječ o zloupotrebi vlasti te da je izvještaj prepun netočnosti. Kaže kako Parlament “ne zna bolje od Mađara, te da Mađarska neće pristati na ovakve ucjene”.
U isto vrijeme, Poljska i Mađarska koje se sve više ideološki odvajaju od EU pri vrhu su država po količini povučenih sredstava.
“Kap koja je prelila čašu”, rekao je dio zastupnika, jest novi zakon koji bilo kakvo pomaganje migrantima, od strane NGO-a i aktivista, čini kršenjem zakona.
Kako bi Mađarsku discipliniralo aktivaciju sutra mora podržati barem dvije trećine zastupnika. Ako zaista do toga dođe, riječ je o vrlo sporom procesu koji bi nadzirao Bruxelles. Koliko je to točno sporo najbolje ukazuje činjenica da su Poljskoj u prosincu 2017. dali tri mjeseca da se obračuna s krizom u sudstvu, no gotovo se ništa po tom pitanju nije pomaknulo s mjesta.
(TBT)
