Antena koja se diže u pustinji liči na priviđenje, svjetlucavi toranj od 16 spratova iznad vjetrom išibanog pojasa Patagonije.
Sprava teška 410 tona je centralni dio pedeset miliona dolara vrijedne kontrolne stanice svemirske misije koju gradi kineska vojska. Baza je jedan od najupečatljivijih simbola napora Pekinga da transformira Latinsku Ameriku i oblikuje njenu budućnost za naredne generacije.
Stanica je počela sa radom u martu i ima važnu ulogu u kineskoj ekspediciji na dalekoj strani Mjeseca – poduhvat za koji argentinski zvaničnici kažu da će ga podržati. Ali način na koji se ispregovaralo o bazi i zabrinutost da bi ona mogla pomoći Kini u prikupljanju obavještajnih podataka, podstakli su debatu o rizicima i prednostima ulaska u kinesku orbitu.
“Peking je transformirao dinamiku regiona, od planova njegovih lidera i biznismena do strukture ekonomije, sadržaja politike, pa čak i sigurnosnu dinamiku”, rekao je R. Evan Elis, profesor latinoameričkih studija na Ratnom koledžu američke vojske.
Veći dio protekle decenije, SAD nisu mnogo obraćale pažnju na ostatak Amerike. Umjesto toga, okrenule su se Aziji u nadi da će ojačati ekonomske, vojne i diplomatske veze u okviru strategije Obamine administracije da se obuzda Kina. Od dolaska na vlast, Trumpova administracija je odbacila taj pristup, odustala od sporazuma o slobodnoj trgovini sa pacifičkim nacijama, pokrenula globalni trgovinski rat i stalno se žali zbog tereta sigurnosnih obaveza Washingtona prema svojim najbližim saveznicima.
Sve to vrijeme, Kina je diskretno sprovodila svoj plan u Latinskoj Americi. Proširila je trgovinske veze, pomaže vladama, gradi infrastrukturu, jača vojne veze i traži resurse. U izvještaju iz 2008. Peking je tvrdio da su zemlje u Latinskoj Americi “na sličnom stadijumu razvoja” kao i Kina i da obje strane mogu mnogo toga dobiti saradnjom.
Lideri u regionu su bili više nego otvoreni za saradnju. Primat nad Latinskom Amerikom koji je Washington mahom uzimao zdravo za gotovo doveli su u pitanje ljevičarski predsjednici koji vladaju većim dijelom regiona i žele veću autonomiju.
Dolazak Pekinga dogodio se na vrhuncu finansijske krize. Iskoristivši kineski apetit za naftu, željezo, soju i bakar region je bio mahom zaštićen od najveće ekonomske štete. Onda, kako je cijena nafte i druge robe pala 2011, nekoliko zemalja regiona našlo se u problemu. Opet im je Kina uskočila u pomoć, ugovorivši sporazume koji su dalje zacementirali njenu ulogu u Latinskoj Americi u narednim decenijama.
Čak i sa dijelovima Latinske Amerike koji idu u političku desnicu posljednjih godina, njihovi lideri svoju politiku kroje tako da ispunjava zahtjeve Kine. Dominacija Pekinga većim dijelom regiona sada dolazi u fokus. “To je gotova stvar”, rekao je Diego Gvelar, argentinski ambasador u Kini.
Trgovina između Kine i zemalja Latinske Amerike i Kariba prošle godine je iznosila 244 milijarde dolara, dva puta više nego prije deset godina, navodi Centar za globalnu razvojnu politiku Bostonskog univerziteta. Od 2015, Kina je glavni trgovinski partner Južne Amerike. Možda još značajnije, Kina je dala zajmove vrijedne desetine milijardi dolara u zamjenu za veći dio nafte regiona u narednim godinama.
Ovdje u Argentini, zemlji koja je isključena sa međunarodnih kreditnih tržišta, Kina je bila bogomdana za tadašnju predsjednicu Cristinu Fernández de Kirchner. I dok je pomagala, Kina je počela tajne pregovore koji su doveli do izgradnje satelita i svemirske kontrolne stanice. Stručnjaci kažu da tehnologija u stanici može da se upotrijebi na mnogo načina. Frank Rose, pomoćnik državnog sekretara tokom Obamine administracije, kaže da su američka obavještajna služba i sigurnosni zvaničnici zabrinuto gledali kako Kina razvija tehnologiju koja može da ometa, poremeti i uništi satelite.
Antene i druga oprema koja se koristi kao podrška svemirskim misijama može da uveća sposobnost Kine da prikuplja informacije, kažu stručnjaci. Kineski zvaničnici su odbili zahtijeve za intervju.
‘Prozor u svijet’
Mimo bilo kakvog strateškog nadmetanja sa Sjedinjenim Državama, neki lideri u Latinskoj Americi sada počinju preispitivati svoje veze sa Kinom, zabrinuti da su prethodne vlade prodale njihovu budućnost.
Ali Gvelar kaže da bi prekid saradnje sa Kinom bio kratkovida odluka, naročito u trenutku kada je Washington odustao od svoje uloge političkog i ekonomskog sidra regiona.
Argentinska vlada je bila u krizi 2009. godine. Bijes je bujao. Dolazi Kina. Prvo je postignut sporazum od 10,2 milijarde dolara koji je pomogao da se stabilizira pezos, a onda je Peking obećao da će investirati deset milijardi dolara u popravku željeznice. Takođe je u Argentinu poslao tim kako bi se razmotrile kineske svemirske ambicije.
Kineski satelit i kontrola praćenja, odeljenje kineske vojske, smješten je na 200 hektara u provinciji Neuken u Argentini. Okruženo planinama i daleko od naselja, to je idealno mesto za Peking da nadgleda satelite i svemirske misije. Poslije višemjesečnih tajnih pregovora, provincija Neuken i kineska vlada su potpisale sporazum u novembru 2012. na osnovu koga je Kina dobila pravo na zemlju na 50 godina. Betty Kraitman, poslanica u Neukenu u to vrijeme, rekla je da je bila zgranuta time što je kineskoj vojsci dozvoljeno da uspostavi bazu na argentinskom tlu. Poslije posjete lokalitetu bila je još zabrinutija. “To je prozor u svijet”, prisjetila se da je jedan kineski zvaničnik stanice tada rekao. “To me je uplašilo. Šta radite sa prozorom u svijet? Špijunirate realnost.”
Brzi rast a onda opasnost
Kineski dokument o Latinskoj Americi iz 2008. obećao je vladama regiona da će ih “tretirati kao jednake”, što je bila jasna referenca na asimetrični odnos SAD i njihovih susjeda na hemisferi.
Novi savez je trebalo da gurne Latinsku Ameriku u razvoj na kome bi im pozavidele Evropa i Sjedinjene Države. Ali svjetske cene robe su pale. U julu 2014, sa nekoliko ljevičarskih predsjednika u ekonomijama pod stresom, Kina je signalizirala ambiciozniji plan za region.
U oktobru 2015, kinesko Ministarstvo odbrane pozvalo je zvaničnike iz 11 zemalja Latinske Amerike na desetodnevni forum o vojnoj logistici. Samit je bio rezultat veza Kine sa vojskama Latinske Amerike. Kina je također organizovala obuke i pozvala vojne oficire u posjetu.
Kontakti su omogućili Kini da počne da prodaje vojnu opremu u Latinskoj Americi koja je dugo vremena tražila američku, rekao je Elis.
On objašnjava da je Kina radila na saradnji sa latinoameričkim zemljama sve vrijeme pazeći na eventualni sukob sa Sjedinjenim Državama. “Kina se pozicionira u svijetu koji je siguran za njen uspon”, kazao je Elis.
Nekoliko sedmica pošto je svemirska stanica otvorena u Patagoniji, Sjedinjene Države su saopćile da će finansirati centar za krizne situacije u Neukenu vrijedan 1,3 miliona dolara – prvi takav američki projekat u Argentini. Američki zvaničnici tvrde da projekat nema nikakve veze sa svemirskom stanicom.
Stručnjaci za Latinsku Ameriku u Obaminoj administraciji gledaju sa zebnjom na uspon Kine u regionu.
Dok su američkog predsjednika Baracka Obamu hvalili u regionu zbog ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Kubom krajem 2014, plan Washingtona uvijek je bio fokusiran na rat protiv droge i ilegalne imigracije.
Dok Trumpova administracija tek treba da artikulira jasnu politiku za hemisferu, bivši državni sekretar Rex Tillerson je upozorio da Kina “koristi svoju ekonomsku moć da povuče region u svoju orbitu. Pitanje je, po koju cijenu?”.
O tom pitanju se žestoko raspravlja u nekim uglovima. Bivšeg ekvadorskog predsjednika Rafaela Koreu su u februaru ispitivali tužioci u okviru istrage da li je odluka da se rezerve sirove nafte obećaju Kini naškodila nacionalnim interesima.
U Boliviji, nekoliko industrija je počelo da propada kako su kineski proizvodi postali jeftiniji i dostupniji, kaže Samuel Dorija Medina, biznismen koji je tri puta gubio od predsjednika Eva Moralesa.
A posljednjih mjeseci, Peking je ubijedio Panamu i Dominikansku Republiku da prekinu veze sa Tajvanom, značajne pobjede za jedan od prioriteta kineske vanjske politike.
‘Ljudi se boje’
Ubrzo pošto je postavljen za ambasadora Argentine u Kini krajem 2015, Gvelar kaže da odlučio ponovo pregovarati o sporazumu oko svemirske stanice. Bivša vlada, kaže, dala je previše i nije precizirala da baza može da se koristi samo za mirovne svrhe. “Sve to je bilo veoma ozbiljno”, rekao je. “U bilo kom trenutku, to je moglo da postane vojna baza.” Na njegovo iznenađenje, Kinezi su pristali da bazu koriste samo u civilne svrhe. Ali to nije umanjilo zabrinutost Bahada del Agrija, grada koji je najbliži stanici. Gradonačelnik Rikardo Fabian Esparza kaže da su ga Kinezi pozvali da vidi snimke antene. “Tim teleskopom oni vjerovatno mogu vidjeti kakav veš nosite”, rekao je.
Sjedinjene Države bi trebalo da budu zabrinute, smatra Esparza. Baza je, kaže, “oko koje gleda ka toj zemlji”.
(TBT, NYT)