Ulice 17. arondismana u Parizu pokazuju da jevrejski život u Francuskoj cvjeta. Pojavile su se nove košer bakalnice i restorani, a u gradu radi 15 sinagoga, u poređenju sa svega nekoliko prije dvije decenije. Ali za stanovnike poput Džoane Galili, ova oblast sjeverozapadnog Pariza predstavlja taktičko povlačenje. Ovaj kvart je postao utočište brojnim Jevrejima koji tvrde da su ih zlostavljali u dijelovima gdje ima sve više muslimana. Džoana Galili (28) preselila se iz pariskog predgrađa gdje je, kaže, “antisemitizam na prilično visokom nivou”.
Proteklih mjeseci izbila je debata o tome kako se pozabaviti “novim antisemitizmom”. Gotovo 40 procenata nasilnih događaja je klasifikovano kao rasno ili vjerski motivisano nasilje protiv Jevreja 2017, iako Jevreji čine manje od 1% francuske populacije. Antisemitski napadi su porasli za 20 posto u odnosu na 2016, što je skok koji je Ministarstvo unutrašnjih poslova nazvalo “preokupirajućim”.
Tokom 2011. vlada je prestala da kategorizuje one odgovorne za antisemitske napade. Prije toga, muslimani su bili najveća grupa počinilaca, navode stručnjaci, a porast nasilja se često poklapao sa sukobima između Izraela i Palestinaca.
Francuska ima najveću populaciju i Jevreja i muslimana u Evropi s tim što su muslimani diskriminisani kako prilikom zaposlenja tako i u policijskom tretmanu.
Francuski političari zaziru od sukoba tih dveju strana, pa čak i od priznavanja da postoji dinamika muslimani protiv Jevreja.
Ako bi to uradili, to bi bilo suprotno centralnom stožeru Francuske – da ljude ne definiše rasa ili vjera već da su svi građani jednaki pred zakonom.
“Ali to nije baš tako u realnosti”, kaže anketar Žerom Furke. “Svi političari govore o tome kako treba da živimo zajedno. Pa ipak, imamo de facto grupisanja na osnovu kulture i zajednice.”
Muslimanski lideri kažu da fraza “novi antisemitizam” pogrešno svaljuje krivicu na muslimane. Zločini iz mržnje protiv muslimanske populacije u Francuskoj koja broji između šest i deset miliona, također su porasli od 2016. do 2017.
Više od 50.000 francuskih Jevreja se preselilo u Izrael od 2000, u poređenju sa 25.000 koji su otišli u periodu od 1982. do 2000. Desetine hiljada je napustilo periferije Pariza i Liona gdje je muslimanska populacija u porastu i naselilo se u kvartovima sa većinski jevrejskom populacijom.
U junu, četvorici francuskih muslimana afričkog porijekla počelo je suđenje zbog pljačke i napada na mladi jevrejski par 2014. Optuženi su u tišini slušali sudiju koji je čitao optužnicu u kojoj se navodi kako su upali u njihov stan u pariskom predgrađu Kretej, bacali vjerske predmete na pod i silovali ženu. Jedan je navodno vikao kako Jevreji ne stavljaju novac u banku. Suđenje je uslijedilo nekoliko mjeseci posle ubistva 85-godišnje preživjele Holokausta Mireil Knol u njenom pariskom stanu. Njen napadač je vikao “Allahu Ekber”.
Proglas koji su potpisali intelektualci, Jevreji i drugi, upozorava na “tiho etničko čišćenje”. Njime se pozivaju muslimani da se odreknu, kako se navodi, antisemitskih stihova Kurana.
Muslimanske vođe su bijesne zbog optužnica. “Ljudi odlaze jer su stigli do drugačijeg ekonomskog nivoa”, kaže Mamadu Dialo koji vodi centar za mlade u Nanteru, zapadnom predgrađu Pariza. Ali on i drugi mladi muslimani priznaju da su čuli antisemitske komentare.
Rašid Benzin, francuski politički naučnik marokanskog porijekla, kaže da se neki muslimani osjećaju diskriminisano u francuskom društvu i da vjeruju da Jevreji uživaju bolji tretman.
“Morate da razumijete da postoji neka vrsta opsesije, fantazije u vezi sa položajem koji Jevreji imaju u Francuskoj i to stvara ogorčenost, ljubomoru”, kaže. “A tu je i izraelsko-palestinski sukob koji cijeloj stvari daje energiju.”
(TBT, © 2018 The New York Times)