Nakon što je SAD uvela i najavila uvođenje novih sankcija Rusiji, Iranu i Turskoj, ove zemlje su već počele osjećati velike posljedice. To se naročito vidi u Turskoj, koja se već danima bori sa ekonomskim kolapsom. Njen predsjednik Recep Tayip Erdogan je u utorak najavio da će njegova zemlja bojkotirati američke elektronske proizvode i sva je prilika da će se razdor između Turske i SAD-a još više produbiti.
Katar obećao pomoć
U međuvremenu je Katar obećao pomoć Turskoj u vidu ulaganja 15 milijardi dolara direktnih investicija u turske finansijske markete i banke.
„Katar stoji uz svoju braću u Turskoj“, rekao je katarski emir Šeik Al Thani u razgovoru sa turskim predsjednikom Recepom Tayipom Erdoganom.
Oni su razgovarali i o poboljšanju strateške saradnje.
Ipak, i dalje postoji ozbiljna mogućnost da turska ekonomija doživi propast.
Pitanje je da li će Katar moći ispuniti svoje obećanje, s obzirom na to da se ova zaljevska zemlja nalazi pod embargom koje su joj uvele Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein i Egipat.
Njena valuta turska lira je na veoma niskom nivou, iako je danas doživjela blagi porast. Inflacija je na 15 odsto i raste. Turska ekonomija bi mogla ući u recesiju. Američke sankcije su imale veliki utjecaj na Tursku, ali je njena ekonomija već oslabljena od ranije.
Ukoliko do njene propasti dođe, to neće imati toliko utjecaj na svjetsku ekonomiju, ali će imati velike i važne strateške i vojne posljedice.
Turska predstavlja fizičku prepreku koja sprečava da se ratovi iz Bliskog istoka preliju u Grčku
Naime, kako piše “Business insider”, Turska je most između demokratskog miroljubivog zapada i diktatura u zemljama u kojima bjesne ratovi.
Turska graniči sa Grčkom i Bugarskom, članicama EU koje su prozapadno orijentirane. Prije nekoliko godina, Turska, članica NATO-a se spremala priključiti EU. Sa drugih strana Turska graniči sa Gruzijom, Jermenijom, Azerbejdžanom, Iranom, Irakom i Sirijom. Čak pet od tih država je umiješano u neki oružani konflikt ili pravi rat.
Turska je dakle ono što fizički sprečava da se terorističke grupe poput ISIL-a sjure u Grčku. Turska zadržava sirijski rat unutar Sirije. Ona sprečava i da se Rusi vrate u Bugarsku. Takođe, Turska sprečava i da se konflikti u koje su umješani Kurdi, Iračani i Iranci prošire na Evropu.
To je razlog zašto je Evropi i zapadu važno da Turska bude snažna i stabilna.
To je potvrdila i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je rekla da nikome nije u interesu nestabilna ekonomija u Turskoj.
Zbog toga su i uznemirujući potezi koje je nedavno povukao turski predsjednik. Prvi je taj što je rekao da Turska može potražiti nove saveznike i prijatelje, a drugi taj što je rekao da su kamatne stope “zle” i što je njegova centralna banka odbila povećati kamatne stope u borbi protiv inflacije, koja prijeti da se otme kontroli.
Erdogan smatra da visoke kamatne stope zapravo izazivaju visoku inflaciju, ali u realnosti to nije tako, već visoke kamatne stope smanjuju inflaciju čineći novac skupljim.
“Business Insider” navodi da Erdoganova ekonomska nepismenost zabrinjava jer bi ona mogla dovesti do toga da narod bude osuđen na visoku inflaciju koja može dovesti do hiperinflacije poput one sa kojom se mučila Njemačka između dva rata.
A što se tiče eventualne turske potrage za “novim prijateljima”, ona je još više zabrinjavajuća. Turska odjednom ima mnogo toga zajedničkog sa Iranom, Sirijom i Rusijom – sve su one mete američkih sankcija i sve su osjetile njihove teške posljedice.
Zapad nikako ne želi da se Turska zaista okrene tim zemljama, ali one su već pokazale solidarnost jedne prema drugima zbog uvedenih sankcija.
Najgori scenario je, kako navodi site, taj u kojem turska vlada ne može više platiti vojsku koja kontrolira njene granice i koja ide u potragu za novim prijateljima da je izvuku iz problema.
(TBT, Agencije)
