DEGENDORF, Njemačka – Kada je stigla naredba da se iznad svake državne zgrade u Bavarskoj okači krst, gradonačelnik Degendorfa nije bio pretjerano uznemiren.
Krstovi su uobičajena pojava u Degendorfu, živopisnom gradu na Dunavu. Jedan visi u njegovoj kancelariji a drugi u prostoriji gdje se obavljaju civilna vjenčanja. Vatrogasna stanica ima krst na zidu, kao i gotovo svaka učionica. „U pitanju je kultura a ne religija“, kaže gradonačelnik Christian Moser.
Religija je u opadanju u Njemačkoj, ali se vjerski simboli vraćaju na velika vrata kao dio kulturnog rata koji se odvija u zemlji koja je otvorila vrata milionima migranata iz mahom muslimanskih zemalja.
Naređenje za postavljanje krstova stiglo je iz kancelarije novog konzervativnog premijera Bavarske Markusa Zedera čija je Kršćansko-socijalna unija u kampanji za lokalne izbore u oktobru. Glavni konkurent im je ultradesničarska, antimuslimanska Alternativa za Njemačku koja je sve popularnija u mahom katoličkoj Bavarskoj i koja koristi strah od islamizacije. Kritičari kažu da je inicijativa da se postave krstovi pokušaj da se namame glasovi od ultradesničara.
Zeder insistira da „krst nije znak religije“ već identiteta i kulture, a njegovo izlaganje nije „kršenje principa neutralnosti“ državnih zvaničnika.
Njegovi argumenti podsjećaju na konzervativnu odluku Evropskog suda za ljudska prava iz 2011. koji je zaključio da je javno izlaganje krsta „pasivni simbol“. Njemačka je mahom poštovala pravilo da se krstovi smiju izlagati osim ako neko ne bude uvrijeđen toliko da zahtijeva njihovo uklanjanje, što se rijetko dešava.
Ali kritičari kažu da sistematsko izlaganje kršćanskog simbola u državnim zgradama utiče na odvajanje države od vjere.
Konzervativci su brzo kritičare nazvali „neprijateljima religije“, što je bilo nezgodno jer je minhenski arhiepiskop optužio Zedera da „instrumentalizuje“ kršćanski simbol za političke ciljeve.
Javno mnijenje je pokazalo da većina Bavaraca podržava inicijativu koja je stupila na snagu 1. juna. Više od jednog na dvoje praktikujućih kršćana u Njemačkoj vjeruje da islam nije kompatibilan sa njemačkim vrijednostima i kulturom, pokazalo je nedavno istraživanje Pju centra. Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer je nedavno otišao korak dalje. „Islam nije dio Njemačke“, rekao je on.
Zehofer, bivši bavarski premijer, posjetio je Degendorf u maju. Obrativši se okupljenima rekao je da je njemački sistem vrijednosti „oblikovalo kršćanstvo“ prije nego što je govor završio frazom „Bog vas blagoslovio“ koja nije uobičajena kod njemačkih političara.
U Gimnaziji „Robert Koh“, učenici se svakog jutra mole. Prije kontrolnog iz matematike jednog jutra, studenti su se molili da „smire živce“ i „pročiste misli“.
„Možda i pomaže“, kaže direktor Hajnc-Peter Majdinger koji je predvodio molitvu. Oko sedam procenata njegovih učenika su muslimani, rekao je on. Od njih se očekuje da ustanu tokom molitve ali ne i da se mole. „Nikada nismo imali problema“, kaže.
Ugur Bagišlajidži, tursko-bavarski zabavljač koji govori sa akcentom Donje Bavarske i poznat je pod pseudonimom Đango Asul, kaže: „Ovo nije pitanje gdje kačite krst već gdje ćete na izbore staviti krst.“ Bagišlajidži jede svinjske kobasice i pije pivo kao i ostali seljani. „Možda bi oni koji govore u ime uvrijeđenih muslimana mogli prvo da provjere šta ti muslimani zaista misle“, rekao je.
Nema mnogo muslimana u Degendorfu, gradu od 36.000 stanovnika. Turska zajednica ovdje ima dugu tradiciju. Prvi radnici su stigli 1960-ih i 1970-ih kao Bagišlajidžijev otac. Oko 350 izbjeglica u lokalnom domu za tražioce azila su muslimani iz Sijera Leonea. Ali i prije njihovog dolaska, ljudi su počeli da se boje od „muslimanskog preuzimanja“, kaže katolički sveštenik, prečasni Martin Nidl.
„Strah nije racionalan“, kaže. „Ali je moćan.“
(TBT, NYT)