ANALIZA
Ulazi li svijet u nasilnu preraspodjelu, u
kojoj moćni jedu slabe, brzi spore, a mali nestaju na račun opstanka velikih?
Piše Metodi Metodijev, thebosniatimes.ba
Poslije skoro pet i po godina finansijske
pomoći, priliva od 240 milijardi eura u vidu kojekakvih pomoći i pozajmnica,
šest godina recesije i relativno dubokih rezova koje je jedna savremena
razvijena država morala podnijeti, te brojnih žrtava teških ljudskih sudbina,
sve je rezultiralo posljedicama koje su
kulminirale prošlog vikenda, održanim referendumom i ove nedjelje
ponovnim pregovorima s ciljem izlaska Grčke iz krize. Premijer te zemlje
Aleksis Cipras se već davno posvađao sa svim relevantnim i irelevantnim
faktorima u Briselu i generalno u EU, ali je ipak obećao do četvrtka ove nedjelje
da će predstaviti plan za izlazak iz krize i pored toga je otpustio svog
ministra finansija, jednog od najomraženijih ljudi među finansijerima u EU
Janisa Varoufakisa. Sam čin otpuštanja Varoufakisa izgleda kao lijep gest prema
Briselu i istovremeno kao naznaka da je grčka Vlada spremna da ipak nekako
popusti.
Strast i borba oko Grčke zasjenili su mnogo
veći problem – krizu u Evropskoj uniji. Velika Britanija prijeti izlaskom,
Španija kao sljedeća prijeti novim uzbuđenjima, tu su i deseci hiljada
migranata s kojima Evropa ne zna šta da radi, siromašne zemlje Juga htjele bi u
EU, a Unija bi htjela veliku Ukrajinu. Tu u priču ulaze Rusija i SAD i stvari
postaju – krajnje komplicirane. Ulazi li svijet u nasilnu preraspodjelu, u
kojoj moćni jedu slabe, brzi spore, a mali nestaju na račun opstanka velikih?
Evropa i svijet proživljavaju krizu političkih sistema. Ko će kome na kraju
uzeti mjeru – Brisel Atini ili Atina evropskim političkim elitama? Grčki birači
su kategorično na referendumu sa više od 61% odbacili mjere štednje koje im nameće
EU.
Jedna od najutjecajnijih novina u Njemačkoj
– BILD iznio je stav da Kancelarka Angela Merkel mora napraviti prijedlog da
dio grčkog duga bude oprošten, ali da Atina mora napustiti eurozonu. Prema
BILD-u Njemci nemaju nikakvu želju da uzimaju učešće u daljem kreditiranju
grčkog sistema. Vraćanje drahme u Grčkoj čak bi bilo korisno zato što bi slabija
valuta stimulirala izvoz i razvoj turizma, a samim time i otvaranje novih
radnih mjesta. Za svoj dalji oporavak Grčka će moći da koristi sredstva od fondova EU. Isti stav zastupa i
više od 50% Francuza.
A kriza u jednoj od najtraženijih
turističkih destinacija u Evropi i dalje traje. Najvjerovatnije grčke banke se neće
otvoriti ni u toku ove nedjelje. Radit će jedino bankomati kao što je bilo već u
zadnjih 12 dana. Na bankomatima se jedino može podići do 60 eura dnevno, ali
uprkos tome redovi ispred njih su sve veći i veći.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis
Dombrovskis izjavio je jučer kako je grčki referendum povećao jaz između Grčke
i ostataka Evropske unije: “Nažalost, referendum je dodatno iskomplicirao
situaciju, povećao jaz između Grčke i ostalih država i otvorio put u nesigurnu
budućnost”, kazao je komesar i dodao kako se sada svi trebaju ponašati
odgovorno. Komisija je od početka krize bila na strani grčkog naroda i spremna
je sarađivati s Vladom u Atini, ali nam za to treba novi mandat od članica
eurogrupe”, ukazao je on i podsjetio da je Grčka od 2010. godine primila
ukupno 184 milijarde eura samo iz fondova EU. U toj svoti se ne računaju pare
dobijane iz MMF-a i drugih spoljnih kreditora.
Grčka, koja je jučer dobila novog ministra
finansija Euclida Tsakalotosa, prije kraja mjeseca morala bi članicama eurozone
vratiti dio tog novca i uvjeriti ostale članice da je spremna provesti reforme
kako bi dobila sljedeći paket pomoći.
U međuvremenu Evropska komisija je dala
Grčkoj rok do četvrtka da preda prihvatljiv zahtjev za novu finansijsku pomoć,
ili se neće moći izbjeći crni scenarij.
“Situacija je vrlo kritična i ne
možemo isključiti crni scenarij. Ne bude li dogovora do nedjelje, moramo
razgovarati o posljedicama za cijelu EU”, rekao je predsjednik Europskog
vijeća Donald Tusk.
“Ovo je najkritičniji trenutak u našoj
povijesti”, kazao je Tusk.
Koji su mogući scenariji:
Na prvom mjestu, realno je da se Grčka dogovori
sa kreditorima za otplatu duga. To se može desiti u okviru sadašnje generacije
Grka ili vremenski u roku od 15 do 20 godina. Na drugom mjestu sivi sektor grčke
ekonomije mora izaći na svjetlo i Atina treba što prije harmonizirati svoje
porezno zakonodavstvo sa EU. I na trećem mjestu je više nego potrebno da Grčka
dogovori reduciranje svog duga da bi se mogao otplatiti bar veći dio u gore navedenom
roku. U suprotnom Grci ne trebaju ni zamišljati da ostaju u eurozoni.
Popularni
ekonomista Toma Piketi je izjavio da su Njemačkoj dugovi opraštani nekoliko
puta sa više od 60%. U Grčkoj je pitanje smanjivanja javnog duga u skladu sa
ekonomskim rastom od 2 – 3% godišnje i rast interne potrošnje sa oko 1,5% na
godišnjoj bazi. Tako kažu ekonomisti. A šta će odlučiti političari vidjet ćemo
sasvim skoro. Reforme nisu baš na vidiku, a jedan statistički podatak kaže da
prosječna penzija u državnom sektoru Grčke iznosi 1.378 eura – daleko više nego
u bivšoj Istočnoj Njemčkoj… I pored toga administracija se mora drastično smanjiti
– od sadašnjih skoro 900.000 službenika na manje od 450.000.
Post scriptum
Hoće li se ovakvo stanje u Grčkoj nastaviti
i dalje? UŽIVO IZ GRČKE FOTO:
FOTO: Beskonačni redovi na grčkim bankomatima
