Godinu dana nakon uvođenja blokade četiri arapske države – Bahreina, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katar ne samo da je izdržao oluju, nego se čini da je iz svega izašao kao pobjednik, konstatira Foreign Policy.
U autorskom tekstu, naslovljenom “Katar pobijedio saudijsku blokadu”, ta ugledna medijska kuća podsjeća na okolnosti koje su dovele do blokade Katara koju je uvela koalicija arapskih zemalja, koju je predvodila Saudijska Arabija, optužujući službenu Dohu za navodnu “podršku islamskim ekstremistima” širom Bliskog istoka.
Navodi se kako je dodatni zamah blokadi dao američki predsjednik Donald Trump, koji je u jednoj objavi na Twitteru, nakon posjeta Saudijskoj Arabiji, napisao kako je od svojih sugovornika dobio obećanje da će “zauzeti čvršći stav o finansiranju ekstremizma, a sve upućuje na Katar”. “Možda će to biti početak kraja užasa terorizma”, napisao je Trump.
No, Foreign Policy konstatira kako protukatarska koalicija nije uspjela u svojoj misiji prisiljavanja Katara da prihvati njihovih 13 zahtjeva, koji su uključivali i gašenje Al Jazeere i drugih medija koje financira Doha.
“Zahtjevi su bili tako osmišljeni da bi bili nemogući da ih Doha odmah prihvati […] Stvarni cilj kvarteta bio je da Katar postane vazalna država koja ne može voditi neovisnu vanjsku politiku”, navodi se u tekstu uz napomenu kako je saudijska diplomacija pokrenula široku akciju u zapadnim prijestolnicama kako bi se povećao diplomatski pritisak na Katar i javno mnijenje okrenulo protiv njega.
Velik novac za lobiranje
No, mjere su postigle suprotan učinak jer je Katar proveo efikasnu kampanju uvjeravanja partnera na Zapadu. Pozivajući se na izvor upoznat s lobističkim aktivnostima, Foreign Policy prenosi kako je Katar potrošio najmanje milijardu i po dolara na komunikaciju i odnose s javnostima objašnjavajući razloge krize. Saudijska Arabija potrošila je otprilike sličan iznos, navodi isti izvor.
Kao rezultat, nastavlja ugledna medijska kuća, ispostavilo se da su zemlje kvarteta, a ne Katar, pretrpjele značajne štete u svojoj reputaciji, a dugogodišnji napori Saudijske Arabije u kritiziranju Dohe zbog navodne povezanosti s naoružanim skupinama u Siriji i Libiji mogli su biti prikazani “samo kao dio plaćenih napora saudijske strane” što je Katar i tvrdio.
U međuvremenu se Katar počeo pozicionirati kao zagovornik temeljnih arapskih i muslimanskih prava, dok se Saudijska Arabija nastojala zbližiti s Izraelom. Percepcija da su se Saudijska Arabija i njezini saveznici približavali Izraelu prethodila je zaljevskoj krizi, te je ocijenjena kao dio regionalnog konsenzusa protiv Irana, konstatira Foreign Policy.
Tajno priznanje pobjede
“Dok antikatarski kvartet nastoji prikazati Iran i njegove partnere kao najveću prijetnju, Arapi širom Bliskog Istoka sve više gledaju kvartet kao autokratsku zavjeru protiv težnji za političkim promjenama. Saudijska Arabija i njezini saveznici još uvijek otvoreno definiraju svoje vanjske politike suprotno revolucionarnim pokretima. Katar, s druge strane, smatra se prijateljskim prema političkim silama širom arapskog svijeta koji žele promjenu”, navodi se u tekstu.
Iako Katar može pobijediti u krizi prema sudu javnog mnijenja, saudijska strana sebe vidi kao pobjednika u smislu mijenjanja činjenica na terenu jer im kriza omogućuje da se usredotoče na redizajniranje vojne i političke mape regije, ukazuje Foreign Policy.
Na kraju, pozivajući se na jednog višeg arapskog dužnosnika, navode kako i protivnici tajno priznaju Kataru pobjedu u tom sukobu, pogotovo u diplomatskom smislu.
“Maleni Katar nadmašio je velike susjede”, zaključuje.
(TBT)
