Reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović bi mogao završiti svoj mandat bez ijednog ozbiljnog čina ili akta po čemu bi ostao upamćen kod naroda kao vjerski lider. Osim nekoliko lapsusa, potom i otvorenog sukoba sa Hasanom Čengićem, koji su ga doveli u fokus javnosti, reis Kavazović nije imao krupnijeg poteza od kada obnaša funkciju reisu-l-uleme. Javnost će ga pamtiti samo po aferi zahtjeva za ukidanjem vehabijskih paradžemata. Paradžemati nisu ukinuti, a od svega toga reis je dobio javne prijetnje smrću.
Tako je reis sve svoje ambicije bio uložio u potpisivanje ugovora sa državom u čemu mu je svesrdno trebao pomoći Bakir Izetbegović. Jer Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini tri godine je čekala odobrenje Predsjedništva Bosne i Hercegovine na konačno parafiranje sporazuma sa državom Bosne i Hercegovine. Tako je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini jedina vjerska zajednica koja nema ugovor s državom. A posao je bio započet još 2011. godine kada je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo zaključak i zadužilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da sačini Prijedlog osnova za vođenje pregovora s Islamskom zajednicom. Taj ugovor je nakon usaglašavanja na nivou ekspertnih timova 2015. godine jednoglasno usvojen na Vijeću ministara i proslijeđen Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na odobravanje.
Određene zamjerke na razmatranje tog sporazuma prema posljednjim informacijama imali su Mladen Ivanić i Dragan Čović, koji su na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine glasali protiv prijedloga Bakira Izetbegovića da se na dnevnom redu sjednice razmatra to pitanje. Tako su se „kola slomila na njima“ iako je bilo mišljenja da ovakav ugovor ne bi parafirala niti jedna država na svijetu.
Izetbegović je po ko zna koji put dobio alibi da je „sve učinio što je bilo do njega“ iako osim verbalnih pohvala ničim nije pomogao reisu.
Isto tako su prijašnji reis-ul ulema Mustafa Cerić kao i bošnjački članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odnosno lideri SDA, odugovlačiti i, najčesće, zbog međusobnih animoziteta i sujeta eskivirali su parafiranje ugovora.
Do sada su autori i tvorci svih bitnijih akata Islamske zajednice bili Fikret Karčić, uz asistenciju Hilme Neimarlije i Hasana Čengića.
Nije bilo nikakve javne rasprave o ugovoru tako da se ni ne znaju suštinske zamjerke ugovora a one su, navodno vrlo opasne. Tako se tvrdi da je primjedba na tekst ugovora od strane Harisa Silajdžića bila da je nedovoljno ili nikako istaknuto da su Bosanski muslimani sunije hanefijskog mezheba, kao što se to po pravilu ističe u preambulama ustava koja je državama religija jedne zemlje, te da je stoga Islamska zajednica ostavila mogućnost priznavanja selefijskog i ši'itskog koncepta islama kao ravnopravnih pravaca hanefijskom mezhebu. Iako je Cerić uporno tvrdi da su Bosanski muslimani sljedbenici pravnih škola Ebu Hanife i Maturdija, to nije tako eksplicitno iskazano u predloženom ugovoru.
Tako da reis Kavazović treba sačekati novi sastav Predsjedništva Bosne i Hercegovine kako bi eventulano prije isteka svog mandata parafirao ovaj sporazum.
(TBT)