Oko mjesec dana uoči izbora turski predsjednik je pod velikim pritiskom između ostalog i zbog ekonomske situacije. Erdogan se doduše može pozvati na privredni rast od 7,4 posto u protekloj godini, ipak brojni ekonomisti sumnjaju da ovaj podatak predstavlja stvarno stanje turske privrede.
Čak i ako su zvanični podaci tačni, problemi su očigledni. Nezaposlenost je visoka prije svega među mladima.
„Značajan dio privrednog rasta se temelji na domaćoj potrošnji kaže Erdal Jalcin, profesor za međunarodne ekonomske odnose na Univerzitetu Konstanz (HTWG). Tu on ubraja velike državne građevinske projekte kao i izdatke preduzeća i domaćinstava, sve finansirano kreditima“, piše njemački list “Deutsche Welle.”
Posljedica toga je da je turska lira stalno gubila na vrijednosti. To je stvarni problem za zemlju koja više uvozi nego što izvozi. Stopa inflacije trenutno iznosi oko 11 posto, više nego duplo od pet procenata koje je turska Centralna banka sebi postavila kao cilj.
Centralna banka je zapravo trebalo podići kamate kako bi suzbila pad valute.
„Turskoj treba strani kapital kako bi održala privredni rast zasnovan na potrošnji. Ipak povjerenje ulagača je sve manje, to je tempirana bomba“, kaže Jalcin.
Jer Centralna banka ne odugovlači samo sa povećanjem kamata. Erdogan vrši pritisak na formalno nezavisne finansijske kontrolore da smanje kamate. Visoke kamate su “izvor svog zla”, rekao je on i za TV izjavio da će pojačati kontrolu Centralne banke ukoliko pobjedi na izborima.
Kod jednog dijela birača on time dobija poene jer naravno da su zadužena preduzeća i porodice protiv povećanja kamata. Ali, tržištima kapitala u inostranstvu Erdogan time šalje katastrofalan signal jer lira gubi na vrijednosti.
To donosi teškoće prije svega velikim koncernima u zemlji jer su često zaduženi kreditima u stranoj valuti. Pad vrijednosti lire čini te dugove još većim i neke dovodi na rub insolventnosti.
Čak su pogođene i manje firme i domaćinstva, jer slaba valuta dovodi do toga da u Turskoj, koja zavisi od uvoza, raste inflacija.
Pitanja o kreditnoj sposobnosti
I dobit od turskih državnih obveznica je porasla na rekordni nivo. To znači da ulagači nisu spremni zemlji pozajmljivati novac po dosadašnjim uvjetima. Američka agencija za rejting “S&P” je početkom maja smanjila ocjenu turskog kreditnog rejtinga na “BB-“. Druga agencija za rejting, “Moody”, već je u martu smanjila ocjenu kreditne sposobnosti Turske.
Sve to državi, preduzećima i građanima ostavlja manje manevarskog prostora. I to baš sada, kada zavise od povoljnih kredita postoji opasnost da presuši priliv kapitala.
Predsjednik, kao već toliko puta, reagira generalnim razračunavanjem kako bi prikupio poene na unutarpolitičkom planu.
„ Špekulanti devizama, kamatni lobiji i neprijatelji Turske pod velom agencija za rejting nisu naša stvar „, rekao je on u obraćanju predstavnicima preduzeća.
Da li prijeti odliv kapitala?
To su jake riječi koje Erdogan koristi ne obazirući se na kolateralnu štetu. To zapravo nije ništa novo.
„ Ali ovaj put bi zaista moglo da pukne. Ako turska lira bude i dalje gubila na vrijednosti može doći do “Fair Sale”, što znači da strani kapital napusti zemlju u roku od nekoliko dana“, kaže ekonomista Jalcin.
To Erdogan ne može spriječiti, čak ni sa kontrolom tokova kapitala, smatra Jalcin. Ekonomska istina je da se Turska nalazi pred teškim vremenima, kaže on.
„ Doći će do insolventnosti i bankrota za preduzeća i porodice jer politika, bazirana na zaduživanju, ne može dugoročno funkcionirati“, navodi Jalcin.
Jalcin smatra da je upravo pogoršanje stanja jedan od razloga zbog kojeg je Erdogan odlučio da izbore, koji su bili planirani za novembar, prebaci na 24. juni. Prvi put će istovremeno biti održani predsjednički i parlamentarni izbori.
Šta čini Turska?
Nezavisno od ishoda izbora postavlja se pitanje koliko je moguće poboljšati ekonomsko stanje u kojem se zemlja nalazi.
„ Osnovni problem je naravno nesigurnost“, kaže Erdal Jalcin.
Investitori su sve više uplašeni s obzirom na napete odnose sa EU, najvažnijim trgovinskim partnerom Turske. Erdogan je u martu ove godine rekao da se i dalje zalaže za punopravno članstvo u EU. Evropska komisija je reagirala hladno: “Turska se velikim koracima udaljila od EU”, navodi se u izveštaju EU o napretku Turske koji je objavljen u aprilu. “Pod sadašnjim okolnostima se ne razmišlja o otvaranju novih poglavlja u pregovorima o pristupanju”, navodi se također u izvještaju.
(TBT)