Vodeći britanski zvaničnici sastat će se u četvrtak nakon što ih je britanska premijerka Theresa May pozvala na razgovor radi razmatranja odgovora zemlje na situaciju u Siriji. Sastanak je zakazan nakon što je objavljeno da je britanska vlada naredila premještanje podmornica u zonu dometa ratom pogođene države kako bi bile spremne za moguće napade.
Izgledi za britansku vojnu akciju pojavili su se manje od 24 sata nakon što je američki predsjednik Donald Trump isprovocirao Rusiju prijetnjom raketnim napadima u Siriji. Kremlj je odmah odgovorio američkom predsjedniku, tvrdeći da bi rakete “trebalo da budu usmjerene protiv terorista”, a ne legalnih vladinih baza u ovoj bliskoistočnoj zemlji.
CNBC analizira kako je mirna pobuna u Siriji prije sedam godina prerasla u sveobuhvatni građanski rat.
Zašto je izbio rat u Siriji
Rat se dramatično promijenio u posljednjih sedam godina. To više nije samo borba između onih koji su za i onih koji su protiv predsjednika Asada.
Rat je otpočeo u martu 2011. istovremenim demonstracijama u više sirijskih gradova protiv vlade i predsjednika Bašara al Asada, pod utjecajem Arapskog proljeća.
Demonstranti su tražili kraj vladavine Baas partije, veća građanska i socijalna prava, kao i silazak Asada sa vlasti. Protesti su kasnije eskalirali u oružane sukobe, a 2012. sukob pobunjenika i Vojske Sirije prerasta u građanski rat.
Umiješano je nekoliko država i grupa, pri čemu svaka ima svoj plan, a svi oni zajedno ekstremno kompliciraju situaciju.
Dan nakon najave Rusije da će oboriti svaki američki projektil koji se uputi ka Siriji i objave prvog čovjeka SAD-a Donalda Trumpa da se “Rusi pripreme za udar američkih raketa”, svijet sa neizvjesnošću prati dešavanja u Siriji.
Glavne pristalice sirijske administraciju su Rusija i Iran, dok SAD, Turska i Saudijska Arabija podržavaju pobunjenike. Prošlog mjeseca “Amnesty International” pozvao je svjetske lidere da udvostruče napore kako bi hitno okončali patnje miliona sirijskih državljana i obustavili “krvavi napad” koji bjesni više od sedam godina.
– Međunarodna zajednica je katastrofalno zakazala, jer nije uspjela preduzeti konkretne mjere kako bi zaštitila sirijski narod, čime je omogućila sukobljenim stranama, a naročito sirijskoj vladi, da potpuno nekažnjeno čine ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, često uz pomoć vanjskih sila, naročito Rusije – navodi se u saopćenju Lynne Malouf, direktorice za istraživanje Bliskog istoka Amnesty Internationala objavljenom na sajtu organizacije.
– Iz godine u godinu živimo u uvjerenju da strane u sukobu ne mogu nanijeti veće patnje civilima, a ipak nas svaki put razuvjere – dodala je ona.
Posljedice po narod u Siriji
Do marta ove godine sirijska Opservatorija za ljudska prava zabilježila je više od 350.000 žrtava, uključujući i 106.000 civila. Podatkom do koga je došla mreža izvora ove organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, nije obuhvaćeno 56.900 ljudi za koje se vjeruje da su nestali ili za koje se pretpostavlja da su mrtvi.
Prema projekcijama organizacije, oko 100.000 mrtvih nije dokumenatirano.
Visoki komesarijat za izbjeglice UN-a (UNHCR) procjenjuje da je oko 11 miliona Sirijaca napustilo domove poslije izbijanja građanskog rata u martu 2011, pri čemu je većina potražila utočište u susjednim zemljama ili unutar zemlje.
Prije rata, Sirija je imala oko 22 miliona stanovnika, što znači da je oko polovina stanovništva raseljeno. U zemlji danas ukupno živi oko 18 miliona stanovnika.
Šta UN preduzima povodom navodnog hemijskog napada
Članice Savjeta sigurnosti UN-a (UNSC) sastale su se u utorak uvečer kako bi se dogovorile o zajedničkoj međunarodnoj reakciji na navodno korištenje hemijskog oružja. Međutim, suparnički nacrti rezolucije Moskve i Washingtona o osnivanju odbora stručnjaka za pravilnu procjenu napada nisu prošli.
Rusija je prvo uložila veto na američki nacrt o stvaranju panela koji bi imao ovlaštenje da pripiše krivicu za bilo koji hemijski napad u Siriji. Rezolucija je dobila 12 glasova, ali su Rusija i Bolivija glasale protiv, dok se Kina uzdržala.
Uvjet za usvajanje američkog nacrta rezolucije je devet glasova “za” i nijedan veto stalnih članica (Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i SAD).
To je 12. put da Rusija koristi pravo veta kako bi blokirala mjere protiv Asadove vlade.
Ni ruska rezolucija o stvaranju nove komisije za istragu nije prošla, jer je dobila samo šest glasova “za”.
Trump Rusiji: “Spremite se”
U zapaljivom tvitu u srijedu, Trump je napisao da se Rusija treba “spremiti”, jer će rakete biti ispaljene na Siriju.
Takav potez uslijedio je nakon hemijskog napada koji se nedavno navodno desio u Dumi, posljednjem uporištu pobunjenika u regionu Istočna Guta. Aktivisti opozicije, spasioci i ljekari u zemlji kažu da je više od 40 ljudi ubijeno nakon što su snage sirijske vlade bacile bombe sa otrovnim hemikalijama.
Predsjednik Bašar al Asad, koga podržava Moskva, odbacuje odgovornost za bilo kakav hemijski napad.
Ruski ambasador u Libanu izjavio je u utorak uvečer da bi svaka američka raketa ispaljena na Siriju bila oborena, i ne samo to: raketna lansirna postrojenja bi se također našla na meti. Moguća posljedica očekivanog odgovora Rusije u vidu napada na američke “lansirne platforme” u znak odmazde bila bi dramatična eskalacija rata u Siriji.
Reagirajući na komentare ruskog ambasadora, general Richard Barrons, koji je bio komandant Združenih britanskih oružanih snaga od 2013. do 2016. godine, izjavio je za BBC-jev Radio 4 u emisiji “Today” u srijedu:
– Nadam se da je ambasador pažljivo birao riječi… Kaže da će gađati brodove, podmornice i avione na nebu – to je rat.
Šta će se dalje dešavati
Uglavnom se očekuje da će SAD reagirati raketnim udarima na najnoviji hemijski napad. Prošle godine, Trumpova administracija odobrila je lansiranje 59 raketa tipa “tomahawk” na vladin aerodrom u Siriji nakon što su sirijske vlasti objavile da sa tog aerodroma krenuo hemijski napad.
Rusija je obznanila da će oboriti svaki projektil koji uđe u sirijski vazdušni prostor i čak nagovijestila da će gađati platforme za lansiranje raketa.
– Elektronsko ratovanje sa ciljem da se ograniči potencijalna šteta vojnoj infrastrukturi u zemlji najvjerovatniji je ruski odgovor na mogući vazdušni napad na Asadove snage, jer na taj način ruska vojska neće trpjeti štetu, tvrdi Ajham Kamel, šef istraživačkog tima za Bliski istok i Sjevernu Afriku organizacije “Eurasia”.
On kaže da bi takav potez predstavljao “najbenigniji scenario eskalacije u kome Rusija nevoljno prihvata novu stvarnost”.
– U isto vrijeme, vazdušni napadi mogu biti uvod u ciklus eskalacije… – dodao je Kamel.
– Najveći rizik koji bi mogao da se pojavi imajući u vidu sadašnju dinamiku bila bi odluka SAD-a da prošire obim vojnih operacija na način koji bi predstavljao značajniji rizik za ruske snage u Siriji.
(TBT, cnbc.com)