„Dolazak turske delegacije i njeni dvodnevni razgovori sa sarajevskim domaćinima, pored ostalog i o detaljima izgradnje budućeg autoputa Sarajevo- Beograd, trebala je biti najvažniji regionalni događaj, ali nije“, piše Slobodna Bosna. „Zasjenile su ga vijesti sa Kosova čije su vlasti toga dana Turskoj izručile šestoricu njenih državljana, prosvjetnih radnika, osumnjičenih da pripadaju terorističkoj organizaciji FETO, islamskog klerika Fetulaha Gulena.“
„Dragan Mektić, državni ministar sigurnosti, odgovarajući na medijske spekulacije da je turski premijer Yildrim tokom posjete Sarajevu tražio od vlasti BiH da izruče stanoviti broj turskih državljana, navodnih sljedbenika Fetullaha Gulena, posredno je priznao da u tim dimnim signalima ima i neke vatre. “Poduzimamo određene radnje…Međutim, mi imamo svoje zakone po kojima postupamo bez obzira na to šta koja zemlja od nas traži”, kazao je Mektić.
Još od neuspješnog državnog udara u Turskoj jula 2016. godine za koji je optužen Fetullah Gulen i robusnih, represivnih akcija koje je protiv njegovih pristalica u državnim institucijama, vojsci, pravosuđu, prosvjeti, novinarstvu… pokrenula Erdoganova vlast, najavljivao se obračun sa mrežom gulenista i u Bosni i Hercegovini. Ovdašnje vlasti su zatvorile, odnosno vlasnički transformirale škole i fakultete koje je u BiH osnovao Gulenov pokret “Hizmet”, u tišini je ekskomuniciran stanovit broj ljudi iz vjerskih i obrazovnih strukura. No, od početka, uprkos nedvosmislenoj podršci Erdoganovom obračunu sa stotinama hiljada ljudi u Turskoj, koja je graničila sa podaničkom, neukusnom servilnošću, iz ozbiljnih krugova stizale su informacije kako turski predsjednik Erdogan nije zadovoljan širinom i dubinom “istrage poturica” – navodnih gulenističkih zasada u BiH. Kolale su teško provjerive informacije o spisku “FETO terorista”, gulenovaca koji se nalaze u BIH za koje je “svilen gajtan” navodno davno Erdogan poslao u Sarajevo… Navodno će tokom skore posjete Sarajevu turski lider iznova podsjetiti Bakira Izetbegovića na neispunjene obaveze… (Asocijacije na famoznu “Alžirsku grupu” izručenu SAD-u 2002. od tadašnje (Lagumdžijine) vlasti imaju nekog osnova!)“, navodi se u članku.
„Preuveličava li se stvarna moć i globalni utjecaj islamskog klerika Fetullaha Gulena, čije (ne)izručenje predstavlja osnovu svih prijepora između Turske i Sjedinjenih Američkih Država”, ili je riječ o uobrazilji, konstrukciji turskog predsjednika Erdogana?“ pita se Slobodna Bosna.
Tvrdnja Željka Komšića da se konflikti unutar SDA odvijaju po matrici na kojoj su se razišli Erdogan i Gulen (politički islam naspram navodno prosvijećenog sekularizma) u najmanju je ruku neuvjerljiva. Postoje li uopće domaći “gulenisti”, jesu li oni okupljeni oko Elmedina Konakovića i njegove stranke , odnosno, kako Konaković veli da ga nazivaju “Šetini spavači”. Ko je uopće Abdulharis Šeta, na kojeg se kao političkog pokrovitelja i uzora nakon napuštanja SDA stalno referira Konaković, po čemu je relevantan, šta je program oko kojeg je, navodno, kao siva eminencija, okupio Konakovića i njegove istomišljenike. Kaže lider Naroda i pravde, narod zna “gdje rade članovi naših porodica”. „Naravno da zna, zna i to da članovi familije Šeta, kao i Konakovićeva ljepša polovina, rade uglavnom tamo gdje ih je postavio i usmjerio Hasan Čengić. A, Čengić, ma koliko imao gulenovske apetite, sve je prije nego “gulenovac”: nedavno je u Tursku, jedini iz BiH, bio pozvan na okrugli stol posvećen Aliji Izetbegoviću!“ zaključuje autor članka u Slobodnoj Bosni.
Nažalost, kao i u mnogim drugim slučajevima kad su ovakve teme u pitanju Slobodna Bosna griješi u zaključku. Hasan Čengić jest bio i ostao Gulenovac, kao što su gulenisiti u Sarajevu konvertirali i postali ostrašćeni Erdoganovci! Samo oni koji razumiju pojam ketmana kod muslimana mogu shvatiti ovakve fenomene transormacije ljudi i ideja!
(TBT)
