LIFE STYLE
Od svjetskog top modela osamdesetih godina, Gia carangi je
postala heroinska zavisnica i prva žrta AIDS iz svijeta poznatih. Kako bi
zaradila za drogu, bivša manekenka se prostituirala, a sumnja se i da je bila
silovana više puta
FOTO: Gia (Cosmopolitan)
Bila je najuspješnija manekenka u svoje vrijeme. Lijepa,
zanosna, posebna i- nesretna. Popularnost je vinula u svjetsku orbitu, sudbina
joj je podijelila loše karte. Od svjetskog top modela, Gia Carangi je postala
heroinska zavisnica i prva žrta AIDS iz sveta poznatih, piše b92.
Gia je bila prvi veliki američki model kasnih sedamdesetih i
početkom osamdesetih godina XX stoljeća. Porijeklom Itailjanka, u čiju ljepotu
su se umješali i irski i velški geni, ona je bila toliko popularna da su, tada
početnicu, Cinda Crawfor zvali “malenom Giom”.
Kada se sa samo 17 godina preselila iz Filadelfie u New York,
vrlo brzo je stekla veliku popularnost. Postala je omiljeni model poznatih
fotografa, Francesca Scavulla, Arthura Elgorda i pozirala za njihove objektive
širom svijeta, te radila za Diora, KuTex, Dayan fon Firstenberg, Armaniya,
Versacea, YSL i mnoge druge kultne brendove. Već do 1978. godine Gia postala je
najevći svjetski model svoga doba.
Slava je donela i status redovne gošce “Kluba 54”,
gde je redovno koristila kokain, a to se kasnije razvilo u heroinsku zavisnost.
U oktobru 1978. godine Carnagieva je imala prvo veliko
slikanje sa fotografom Crisom fon Vengenhajmom. Na snimanju je upoznala
šminkerku Sendy Linter, u koju se zaljubila.
Potekla iz nestabilne porodice, u kojoj je često gledale
roditelje kakao se tuku, ona je samo željela mirnu i stabilnu vezu. To je
priželjkivala, ali ljubav joj nije bila uzvraćena. Gia je proganjala Sandy.
Patila je i žudela za bliskošću. Neuzvraćena ljubav i smrt agentice Vilermine
činili su da Đija tugu pokušala da odagna bijegom u drugi svijet. Sve više je
stavrala heroinsku zavisnost.
“Jednom nije mogla da pronađe drogu u torbi i počela je
tako plakati. Bukvalno sam je položio na krevet dok nije zaspala”, prisjeća
se ćuveni fotograf Francesco Scavullo slikanja na Karibima. Do 1980. godine Giina
zavisnost postala je očigledna.
Nije se pojavljivala na snimanjima, a kada bi se pojavila
zaspala bi tokom slikanja. Štaviše, na naslovnici novembarskog izdanja magazina
“Vog” 1980. godine, na njenom licu mogli su se vidjeti jasni tragovi
zavisnosti.
Dvadesetjednodnevni pokušaj da ostavi drogu propao je kada
je njen dobar prijatelj i fotograf Kris fon Vengenhajm poginuo u saobraćajnoj
nesreći. Ona se tada zaključala u toalet, gdje se satima drogirala heroinom.
Kako se njena karijera modela gasila, posljednju priliku da
se vrati na velika vrata pružio joj je Scavullo, te joj poklonio naslovnu
stranu magazina “Cosmopolitan”. To je ujedno bila i njena posljednja
naslovnica. Kada je 1983. uhvaćena sa drogom na setu to je bio posljednji pečat
njenoj makenenskoj karijeri. Više niko nije želio sarađivati s njom i ona je
pala u zaborav.
Nakon šestomesečne rehabilitacije Gia se vratila u rodnu
Filadelfiu upisala kurs fotografije i počela živjeti mirnijim životom. Samo tri
mjeseca kasnije, odlazi u Atlantic City i počinje konzumirati heroin. Ponovo.
Kako bi zaradila za drogu, bivša manekenka se prostituirala, a sumnja se i da
je bila silovana više puta.
Nije dugo prošlo kada se Gia bolesna vratila kući. Majka ju je
odmah odvela u bolnicu, gdje je prvobitno primljena zbog pneumonije. Ipak, ljekari
su ubrzo shvatili da je riječ o sidi.
Pretpostavlja se da se virusom HIV zarazila preko igle kojom
je ubrizgavala heroin.
Kako se stanje pogoršavalo, njena majka nije dozvoljavala
posjete i ostala pored Gie sve do njene smrti 18. novembra 1986. godine. Bila
je uz nju danonoćno, a Gia se nije oporavljala.
Za smrt dvadesetšestogodišnje Gie niko nije znao, pa se tako
na sahrani nisu pojavili ljudi iz modnog svijeta.
Tek nakon nekoliko nedjelja se pročula vest koja je izazvala
šok.
(TBT)