RELIGIJA
U intervjuu za islamske informativne novine „Preporod“ šejh
Sejo Halilagić tekiju ispod Žute tabije, koju su svečano otvorili Ahmed Davutoglu
i Bakir Izetbegović, ne smatra legalnom jer nije uvakufljena!
FOTO: Izetbegović, Hadžibajrić, Davutoglu (AA)
U islamskim informativnim novinama „Preporod“ objavljen je
intervju sa šejhom Sinanove tekije u Sarajevu Seadom Halilagićem. „Tarikatski
centar je formiran 30. maja 1977. godine, nakon sastanka predstavnika Islamske
zajednice: predsjednika Sabora IZ Hamdije Ćemerlića, predsjednika Starješinstva
Ahmeda Smajlovića i 25 predstavnika tarikatskih redova“, rekao je Halilagić. „Njegova
nadležnost, što je potvrđeno Uredbom Islamske zajednice iz 2012. godine, jeste
zikr i iršad uz koordinaciju rada sa drugim organima i institucijama Islamske
zajednice. Ranije je, tačnije 12. marta 1952. godine, donesena jedna
neosmišljena, ali i iznuđena odluka Vakufsko-mearifskog vijeća o zabrani rada
tekija. Sve tekije na području BiH bile su zatvorene. To je rezultiralo ne samo
stagnacijom tarikatskih redova, već i njihovim povlačenjem iz javnosti u
zatvorene krugove, u ilegalu, što je dovelo i do nepovjerenja prema Islamskoj
zajednici. Odluka o zabrani njihovog rada ukinuta je na sjednici Sabora
Islamske zajednice 30. marta 1989. godine i tekije su vraćene u okrilje IZ. U
to vrijeme bilo je 40 medžlis-i zikrova, a među njima samo pet aktivnih tekija.
To može nekome izgledati kao obična administrativna procedura, ali riječ je o
potezima dugoročnog i veoma važnog karaktera, koji su bitni i za naš identitet
i za jedinstvo muslimana u BiH.“
Na pitanje koliko je danas tekija pri Tarikatskom centru,
šejh Halilagić odgovara:“Trenutno imamo 80 tekija i medžlis-i zikrova. Nakon
agresije je napravljeno 28 novih tekija, a neke su još uvijek u procesu
izgradnje. Tarikatski redovi pripadaju ehl-i sunnetskom pravcu, a trenutno su
prisutni kaderijski, nakšibendijski, rifaijski, halvetijski, čištijski i
šazilijski tarikat. Tarikati slijede hanefijski mezheb i fetve Islamske
zajednice te maturidijsku akaidsku školu. Prisutan je i mevlevijski tarikat,
ali, nažalost, nije u sklopu Tarikatskog centra. Također, nekoliko tekija ili
grupa ne žele sagledati važnost izgradnje zdravog, jedinstvenog, jakog sistema
i drže se postrani, tako da postoji i oko 20 tekija koje nisu pri Tarikatskom
centru.
U intervjuu najviše
pažnje posvećeno je djelovanju, kako ih „Preporod“ tretira, “paratekija”, tj. tekija
koje ne pristaju biti dio Tarikatskog centra.
„Moram naglasiti da Islamska zajednica BiH, a ni pročelnici
Tarikatskog centra nikada nisu uvjetovali da se pristupi Tarikatskom centru i
uvijek se tražio razgovor na ravnopravnoj osnovi“, rekao je šejh Salihagić i
dodao kako niko nema glavnu riječ ili moć ekskluzivnih odluka. „Ne znam tačan
broj tekija van Islamske zajednice“, kaže šejh Halilagić, „jer moj odlazak u
njih značio bi i davanje podrške njihovom radu. Neke se nalaze u Sarajevu,
Zenici, Visokom, na području Tuzlanskog muftijstva itd.“
Na pitanje „šta je s novosagrađenom tekijom ispod Žute
tabije, koju su maja 2013. otvorili Ahmed Davutoglu i Bakir Izetbegović, bez
prisustva reisa ili muftije, šejh Halilagić je odgovorio:
„Ta tekija je napravljena mimo Tarikatskog centra i znanja
Islamske zajednice BiH i riječ je, po arhitektonskom rješenju, o replici
Isa-begove tekije. S obzirom na dugotrajnu duhovnu povezanost Sarajeva i
turskog grada Konya, iz kojeg potječe mevlevijski tarikat, odlučeno je na nivou
vlasti da se gradi tekija u Sarajevu. Koliko je meni poznato, predstavnici
Općine Stari Grad i Grada Sarajeva sa Semihom Borovac su s Općinom Seldžuk u
Konyi postigli dogovor o obnovi tekije. Uz svo dužno uvažavanje ovlaštenja koje
je neko dobio za organizaciju zikra i djelovanje, a čemu je sigurno prethodio
dugotrajni rad, učenje i usavršavanje, želimo da to djelovanje na području BiH
bude u koordinaciji s ostalim tarikatskim redovima i uz poštivanje svih važećih
akata kojih se pridržavamo u radu a prije svega Ustava IZ, odluka Rijaseta IZ i
statuta Tarikatskog centra.“
(TBT)
