NAUKA
Uz već viđene pretpostavke o drastičnom rastu temperature i
podizanja nivoa mora, nova analiza ukazuje i na neke neočekivane događaje koji
bi mogli uslijediti u idućih stotinu i više godina
FOTO: Ilustracija (Profimedia)
Kakva je budućnost ljudskog roda na Zemlji u idućih nekoliko
stotina godina? New York Magazine objavio je ekstenzivnu analizu koja daje
nimalo pozitivne prognoze. Sajt telegram.hr izdvojio je neke od najvažnijih dijelova
Kako u ovom trenutku porast temperatura utiče na ljudsko
zdravlje
U srednjeameričkoj državi El Salvador, u regiji gdje se
uzgaja šećerna trska, gotovo jedna petina stanovništva pati od hronične bolesti
bubrega. Naučnici vjeruju da je bolest uzrokovana dehidracijom. Prije dvadeset
godina, temperatura je bila niža, i ljudima je bilo lakše da rade na plantažama
šećerne trske, ali zbog rapidnog rasta temperature, radni uslovi postali su
neizdrživi, a konstantna dehidriranost vodi do kronične bolesti bubrega.
Bolesti koje čuva arktički led koji bi ih, topljenjem, mogao
osloboditi
U ledu na Aljasci naučnici su otkrili ostatke virusa
španskog gripa koji je 1918. godine zarazio više od pola milijarde ljudi širom
svijeta te ubila otprilike sto miliona, što je pet posto tadašnje populacije
Zemlje. Prije dva mjeseca, BBC je izvjestio kako naučnici sumnjaju da se u
sibirskom ledu skrivaju bolesti velikih boginja i bubonske kuge. Led može
očuvati viruse i bakterije, i što je led stariji, to su i bolesti koje se u
njemu nalaze starije. Neke od njih mogu biti smrtonosne za ljude i životinje.
Ostajemo bez čistog vazduha
Do 2090. godine, vrlo je verovatno da oko dvije milijarde
ljudi neće imati pristup čistom vazduhu. Odnosno, živjet će u područjima čiji
zrak ne zadovoljava kriterijume Svjetske zdravstvene organizacije, i ne može
biti klasifikovan kao siguran za udisanje. Jedno istraživanje objavljeno prije
mjesec dana navodi kako izlaganje trudnice ozonu povećava mogućnost autizma kod
djeteta – i to za deset puta, navodi New York Magazine.
O ratovima koji nas očekuju
Za svako povećanje temperature od pola stepena, šanse za
izbijanje oružanog sukoba na području zahvaćenom temperaturnom promjenom
povećava se za deset do dvadeset posto. Naime, porast temperature sa sobom nosi
i otežane životne uslove, manjak hrane i vode, što vodi do kriznih situacija u
kojima je veća šansa za konflikt. Kada bi temperatura na planeti porasla za pet
stepena, bilo bi barem 50 posto više ratova nego što ih ima sada.
Ova teorija ne kaže ‘možda’, nego ‘kada’
Analiza New York Magazina napominje kako se ovde ne radi o
nečemu što bi se moglo dogoditi, već je samo pitanje vremena kada će se
dogoditi. Sjedinjene Američke Države neće moći da učestvuju sanaciji situacije,
jer ih je predsjednik Donald Trump povukao iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.
Sporazum nije savršen, ali predstavlja konkretne napore brojnih država u rješavanju
problematike klimatskih promjena.
Možemo li pobjeći na Mars?
Ako ste mislili da će se ljudski rod spasiti bijegom u
svemir i kolonizacijom drugih planeta, vjerovatno se varate, posebno ako ste se
nadali budućnosti na Marsu. Naime, naučnici su nedavno otkrili kako površina
Marsa sadrži “toksični koktel” hemijskih spojeva koji pobija
mogućnost života. Površina Marsa je sterilna, i prekrivaju je snažna UV
zračenja. Doduše, ne navode kako dva do tri metra ispod površine Marsa možda
ipak postoje uslovi za život.
Neki se ne slažu s ovim scenarijima
Klimatolog Michael E. Man odlučio je da odgovori na crne
prognoze objavljene u New York Magazinu, a svoj odgovor je objavio na Facebooku
i Twitteru. Man kaže kako nije obožavatelj predviđanja koja najavljuju sudnji
dan i zamjera članku selektivno odabiranje informacija, fokusiranje isključivo
na najgore moguće ishode te teoretisanje bez konkretnih naučnih dokaza. Da,
globalno otopljavanje je ogroman problem, ali Man smatra kako predviđanja koja
naglašavaju samo određene činjenice nisu korisna i stvaraju atmosferu pesimizma
i beznadežnosti.
(TBT, Nedeljnik)