KOLUMNA
Umjesto da iskoristi priliku za građenje mostova, Ramazanski
bajram je upotrijebio da drži lekciju muslimanima. To je kao da je pljunuo na
ovaj praznik, što izvjesno ne bi prema pripadnicima svih drugih vjeroispovjesti
Piše: Borivoj Erdeljan, thebosniatimes.ba
Prvi put u Bijeloj kući zabilježen još 1805., a u posljednje
dvije decenije priređivan svake godine, iftar povodom Ramazanskog bajrama (Eid
al fitr, svetkovina završetka posta), u prvoj godini Trumpove ere je izbrisan
iz kalendara.
Tradicionalni objed u domu predsjednika SAD po zalasku
sunca, povodom obilježavanja jednog od dva najveća praznika islama i završetka
mjeseca uzdržavanja od jela, pića, loših misli i postupaka, značio je mnogo
više od samo puke religiozne pažnje i učtivosti prema američkim muslimanima,
Iako u Sjedinjenim Državama, sa oko 3,3 miliona, čine samo oko jedan procenat
stanovništva (u svijetu je 1,6 milijardi sljedbenika proroka Muhameda),
bajramski objed podijeljen sa šefom države ima, razumljivo, i svoja delikatnija
obilježja.
Službenici Bijele kuće su više mjeseci planirali i
ovogodišnji iftar – kakav je bio spreman u administracijama Clintona, Busha i
Obame – ali 2017. je za praznik objavljeno samo kratko saopštenje sa toplim
pozdravima i dobrim željama, kao i slična, orkestriranog sadržaja, čestitka
državnog sekretara Rexa Tillersona. Razlika je upadljiva, prema prethodnim
prilikama, kad je – recimo – Barack Obama poručivao američkim muslimanima da su
“kao i mnoge druge konfesije, dio porodice i historije od nastajanja naše
države”. Bio je, istina, sa nekih blogova, optuživan da “dotjeruje historiju
i uljepšano prikazuje islam”.
Predsednik George W. Bush, u oba mandata, svake godine je
bio domaćin iftara, pa i posle užasa 11. septembra, kad je goste dočekao riječima
da se “bori protiv terorizma, a ne protiv islama, a praznik je pravo vrijeme
da ljudi različitih vjera više nauče jedni o drugima”.
Trumpova poruka uglavnom se usmjerila na nasilje i
terorizam, primjetio je Washington Post, komentarišući čestitku 2017.
Običaj redovne ramazanske trpeze u Bijeloj kući započeo je
1996. Te godine Hillary Clinton, kao prva dama, ugostila je sto pedeset
zvanica. Zabilježeno je da je ideju dobila od kćerke Chelsee, tada tinejdžerke,
koja je lekciju iz historije islama naučila na školskim časovima. Tri godine
kasnije prvi korak postaje redovna “slava”, uz prisustvo ne samo
muslimanskih prvaka iz SAD, već i diplomata, državnih zvaničnika i članova
Kongresa.
Zanimljiva je priča o pomenu veoma davnog, prvog iftara u Bijeloj
kući. U decembru 1805. (kako je islamski kalendar lunarni, a ramazan je njegov
deveti mesec), predsjednik Thomas Jefferson je, prilikom dolaska tuniskog
poslanika Sidi Solimana Melimelija, pozvao na večeru ugledne političare, ali ne
u uobičajeno vrijeme u Beloj kući “oko pola četiri, kad se završavaju sjednice
u Kongresu, već tačno kad zađe sunce”. Jefferson je pažljivo razmišljao o
običajima prorokovih vjernika, Tunišanina i dvojice njegovih sekretara, ali izvjesno
i zbog državničkih potreba da se gostu ukaže na “bogomdanu
pomirljivost” u osjetljivom diplomatsko-političkom trenutku. U to vrijeme
Amerika je (zajedno sa Švedskom) vodila prvi rat protiv četiri, kako su
nazivane, “varvarske” sjevernoafričke zemlje, tri osmanske provincije
(Tripoli, Alžir i Tunis) i Maroka, nezavisnog sultanata, pod čijim okriljem su
gusari otimali brodove i američke mornare. Profesor sa Virginia univerziteta Scott
Harrop u svojim istraživanjima prošlih običaja pominje da je i predsjednik Jefferson
“zbog pomjeranja večere za par sati, kao izraza poštovanja vjerskih
sloboda, bio u svoje vrijeme obilno kritikovan”.
Više od dva vijeka kasnije i Donald Trump se, uz Ramazanski
bajram, našao pred “porotom”. Rumana Ahmed, koja je u Obaminoj
administraciji bila zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost, ali je samo
osam dana po dolasku novog predsjednika podnijela ostavku, kaže: “Žalosno
je da Trump može da okonča tradiciju.” Oštriji kritičari poručuju:
“Umjesto da iskoristi priliku za građenje mostova, Ramazanski bajram je upotrijebio
da drži lekciju muslimanima. To je kao da je pljunuo na ovaj praznik, što izvjesno
ne bi prema pripadnicima svih drugih vjeroispovjesti.”
Komentatori blaži na riječima smatraju da je “Trumpova
administracija pobjegla od prilike da se ‘nađe dodir’ sa američkom muslimanskom
zajednicom, čiji prvaci kažu da je žigosana predsjednikovim retorikom i
politikom”. Predsjednik ima teške odnose sa svojim muslimanima, sabira Reuters,
nabrajajući mnoge ispade Donalda Trumpa tokom kampanje i kasnije, ipak nešto
ublažene, ali svakako nezaboravljene, više puta izjednačavane sa islamofobijom.
Razočarani poručuju da su se američki muslimani možda nadali
bajramskoj večeri u Bijeloj kući kao simbolu jedinstva.
Prošlog meseca predsjednik Donald Trump je na izvorištu
islama, u Saudijskoj Arabiji, kao politički hodočasnik (“Amerika prije
svega”) propovijedao zajedništvo, okupljanjem pod barjak borbe protiv
terorizma, ali stvaranjem sunitskog fronta prema šiitskom, zapravo saveza
protiv njemu “nepodobnog” Irana, postrojavao je muslimane jedne
protiv drugih. Vratio se zadovoljan. Kod kuće, međutim, sopstvene građane, sljedbenike
vjerovjesnika Muhameda, mobiliše uglavnom protiv sebe. Izabrao je to da pokaže
baš na praznik pomirenja.
(TBT, Danas)
