ANALITIKA
Pridruživanje Egipta nekolici zaljevskih
zemalja u izolaciji Katara može na prvi pogled biti zbunjujuće, ali motivi su jasni
Piše: Mohamad Elmasry, thebosniatimes.ba
U potezu koji će sigurno imati dalekosežne
posljedice, tri zemlje članice Vijeća za zaljevsku saradnju – Saudijska
Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein – te Egipat objavili su u
ponedjeljak da će prekinuti diplomatske veze s Katarom. Ove zemlje, kojima će
se kasnije pridružiti još nekoliko regionalnih partnera, nisu skrivali motive.
Kolektivna odluka je eksplicitno opravdana kao dio šire borbe protiv terorizma
ovih država; grupa zemalja koju predvodi Saudijska Arabija optužila je Katar da
podržava terorističke grupe.
S obzirom da nije zemlja članica GCC-a,
uključivanje Egipta na ovu kratku listu nacija može na prvi pogled biti
zbunjujuće. Međutim, izvještaj saudijske državne novinske agencije Spa nudi
važan uvid u motive Egipta za izoliranjem Katara.Agencija je u objavljenom
saopćenju navela da Katar podržava “različite terorističke i sektaške
grupe s ciljem destabilizacije regije, uključujući Muslimansku braću, Daesh
[arapska kratica za oružanu grupu Islamska država Irak i Levmnt] i Al-Kaidu,
promovirajući etiku i planove ovih grupa kroz svoje medije”.
Ostavit ću po strani sugestiju da je
katarska Vlada podržala ISIL i Al-Kaidu – jer nije – i fokusirati se na dio
izvještaja koji govori o katarskim “medijima” i Muslimanskoj braći.
Što se tiče Egipta, postoje dva važna aspekta diplomatskog spora.
Katarski “mediji” spomenuti u
izvještaju očigledno se odnose na Al Jazeeru, katarsku najvažniju, moćnu,
poznatu medijsku mrežu, koja je dugo bila trn u oku autokratskih arapskih
vlada, uključujući trenutnu egipatsku administraciju, koja je imala problema s
mrežinim izvještavanjem u ovoj zemlji. Dio izvještaja koji se odnosi na
Muslimansku braću jednako je važan. Ovaj pokret je kratko vladao u Egiptu
(2012. i 2013. godine), nakon protesta i Arapskog proljeća 2011. godine, što je
dovelo do svrgavanja diktatora Hosnija Mubaraka. Ovaj kontekst je važan za
razumijevanje nezadovoljstva egipatske Vlade i zbog katarskih vlasti, i zbog Al
Jazeere.
Arapsko proljeće i vojni udar
Trenutna Vlada Egipta, koju vodi
predsjednik Abdel Fattah el-Sisi, na vlast je došla vojnom intervencijom u
ljeto 2013. godine. Egipatska vojska, koju je u to vrijeme vodio Sisi, svoju
intervenciju nazvala je velikom “revolucijom”, odgovorom na zahtjeve
naroda da se spase istinski građani Egipta od “terorističke grupe”
koja je otela egipatsku revoluciju. Međutim, dok je egipatska vojska smatrala
sebe spasiocem egipatskog naroda, politički analitičari i svjetski mediji
konstantno su nazivali vojnu intervenciju “pučem”, na veliku žalost
Sisija. [Sisijeva Vlada je išla toliko daleko da predloži zakon kojim se
kriminalizira upotreba riječi “puč” za opis vojne intervencije.]
Ono što se desilo nakon vojnog udara, kojim
je zbačen prvi demokratski izabran predsjednik Egipta Mohamed Mursi iz
Muslimanske braće, također je važno za razumijevanje sadašnje političke
situacije. Sisi je nastavio voditi intenzivnu kampanju eliminacije i
Muslimanske braće, i svih oblika političke opozicije iz egipatskog društva. U
velikom dijelu toga je bio uspješan. Sisi je konsolidirao vlast; i grupe za
ljudska prava i politički analitičari smatraju da je Sisi odgovoran za najgore
kršenje ljudskih prava u modernoj historiji Egipta, uključujući masakr
nenaoružanih demonstranata, masovne smrtne presude, drakonske zakon i masovna
hapšenja – uključujući novinare Al Jazeere i drugih medija – između ostalih
poteza.
Na užas egipatske Vlade, Al Jazeera je
ponudila sveobuhvatno izvještavanje o kršenju ljudskih prava, kao i o nekim
neuspjesima Sisijeve administracije. Sisijeva Vlada je tvrdila da Al Jazeerino
kritično izvještavanje ide u prilog Muslimanskoj braći. Međutim, ovo je
problematičan zaključak. Izvještavanje Al Jazeere o Egiptu bio je bilo je u
sličnom tonu kao ono New York Timesa, Guardiana, CNN-a i BBC-ja, koji su svi
optuženi u Egiptu da su na strani Muslimanske braće.
Što se tiče egipatskih vlasti, sve što ne
opisuje intervenciju iz 2013. godine kao revoluciju, a Muslimansku braću kao
terorističku organizaciju predstavlja izdaju. Važno je primjetiti da sadašnje
nezadovoljstvo egipatske Vlade Al Jazeerom i Katarom seže duboko, ali nije
počelo 2013. godine. Sisijev režim je dio “vlade u sjeni”, puki
produžetak Mubarakovog režima, koji nije bio ljubitelj Al Jazeere.
Muslimanska braća i ISIL
Kao mnogi drugi autokratski partneri u
arapskoj regiji, Sisi i i ostatak egipatske vojne strukture protivili su se Al
Jazeerinom izvještavanju o Arapskom proljeću, koje je dovelo do svrgavanja
Mubaraka u Egiptu, Zine El Abidine Ben Alija u Tunisu i Muammara Gaddafija u
Libiji. Zbog činjenice da je Al Jazeera u vlasništvu katarske Vlade, nije teško
vidjeti zašto Egipat – i njegovi saveznici, u osovini predvođenoj Saudijskom
Arabijom – imaju problem s Katarom.
Također je važno istaknuti da, dok su
Muslimanska braća socioreligijski pokret s dubokim manama, kojem su itekako
potrebne reforme (i, također, u rasulu, s obzirom da su mnogi njegovi članovi
ubijeni ili uhapšeni), to nije teroristička organizacija. To je islamistička
grupa, koja se na svijetu najviše izučava. Prilično sam upoznat s akademskom
literaturom i nisam svjestan da postoji ijedan naučnik koji smatra da su
Muslimanska braća slična Al-Kaidi ili ISIL-u (koji je proglasio Muslimansku
braću otpadnicima).
Pozicija grupe zemalja koju predvodi
Saudijska Arabija da su Muslimanska braća slična ISIL-u više govori o
političkoj snazi Muslimanske braće nego o nasilnom ekstremizmu. Nakon što su
Ben Ali i Mubarak svrgnuti u Tunisu i Egiptu, autokratske arapske vlade su bile
u strahu da će Muslimanska braća, moguće najpopularniji politički pokret u
regiji, doći na vlast. UAE i Saudijska Arabija su većim dijelom finansirale
udar u Egiptu i čvrsto su podržavale Sisijevu kampanju da se potkopaju
Muslimanska braća.
(TBT, Al Jazeera)
