KOLUMNA
Nakon istraga FBI-a i Kongresa, mogu se očekivati obznane o
ruskim oligarsima s mračnim financijskim transakcijama povezanima s Trumpovim
kompanijama
Piše: Janus Bugajski, thebosniatimes.ba
Predsjednici Trump i Putin mogli bi se prvi put vidjeti na
summitu G20 u Hamburgu u Njemačkoj 7. srpnja. No, u tjednima do tog događaja
mnogo toga će se vjerojatno razotkriti o tajnim kontaktima dvojice lidera
tijekom prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u SAD-u. Rusija je u Trumpa
polagala velike nade nakon što su se odnosi s Washingtonom pokvarili u doba
predsjednika Baracka Obame jer je Moskva 2014. anektirala Krim i počela
posredni rat u istočnoj Ukrajini. Posjet ruskog ministra vanjskih poslova
Sergeja Lavrova početkom svibnja, kad se u Bijeloj kući sreo s Trumpom i
državnim tajnikom Rexom Tillersonom, u Moskvi se smatrao početkom mogućeg
otopljavanja. Rusija pokušava namamiti Trumpa u bliskije odnose prijedlogom zajedničke
borbe protiv džihadističkog terorizma. Trump je naivno tokom kampanje objavio
da bi Rusija mogla biti antiteroristički partner, očito nesvjestan činjenice da
Moskva u Siriji, Afganistanu i Iranu ostaje na suprotnoj strani od SAD-a.
Kremlj ima nekoliko ozbiljnih planova s Trumpom, prije svega
ukidanje različitih sankcija koje su nametnute tijekom Obamine administracije.
Prošlog je prosinca Washington zabranio ruskim diplomatima pristup nekretninama
koju posjeduju u New Yorku i Marylandu, a 32 ruska diplomata su protjerana u
znak odmazde zbog upletanja Kremlja u američke izbore. Rusija nije odgovorila,
navodno nakon što se Trumpov savjetnik Michael Flynn sreo s ruskim ambasadorom
Sergejem Kisljakom i zatražio da pričeka dok Trump ne preuzme vlast. Rusko
Ministarstvo vanjskih poslova postalo je nestrpljivo i vjeruje da bi Trump
trebao povući sankcije ili će se osvetiti američkim diplomatima. Putin također
želi da Washington ukine šire financijske sankcije, nametnute zbog ruskog
napada na Ukrajinu. Konačno, traži se Trumpovo priznanje ruske ekskluzivne
sfere utjecaja u postsovjetskom prostoru koji uključuje Ukrajinu, Bjelorusiju,
Južni Kavkaz i Srednju Aziju.
Autoritarni režim kao što je ruski ne može razumjeti
djelovanje američke administracije. On vjeruje da Trump može nametnuti svoj
autoritet u Washingtonu u nekoliko mjeseci i nema ni osnovne spoznaje o
političkoj odgovornosti i diobi vlasti u demokratskom sustavu. Na štetu po
Moskvu, bilo kakav proces u obnovi odnosa je potkopao sam Trump i proširenje
istrage njegovih potencijalnih tajnih kontakata s Kremljem da se podriju
američki izbori. Na susretu s ruskim ministrom Lavrovom 10. svibnja Trump je
ugrozio kritični obavještajni izvor razotkrivajući najtajniju informaciju o
planovima Islamske države da sakrije eksploziv u laptope. Osim toga,
fotografije Trumpa i Lavrova kako se u Ovalnom uredu smiju s ambasadorom
Kisljakom očita su pogreška: Kisljak je uključen u nekoliko skandala s ključnim
ljudima Trumpova izbornog tima.
Trumpov iznenadni otkaz Jamesu Comeyju, direktoru FBI-a,
pokazao je da se istraga Biroa približila Trumpovoj kampanji. Uistinu, sam
otkaz je intenzivirao sumnju da je Bijela kuća angažirana u prikrivanje i
opstrukciju pravde. Američko Ministarstvo pravosuđa je promptno imenovalo posebnog
savjetnika kako bi istražio navodne veze Trumpove izborne kampanje i Rusije. Do
srpanjskog summita istraga ruskog upletanja u američke izbore pojačat će
Putinovu tjeskobu da će Washington željeti kazniti Moskvu. U recentnim
obznanama postalo je razvidno da je kratkotrajni savjetnik za nacionalnu
sigurnost Michael Flynn, zajedno s drugim višim članovima Trumpove kampanje,
bio u kontaktu s ruskim dužnosnicima u najmanje 18 telefonskih poziva i
e-mailova tijekom predsjedničke utrke. FBI i više kongresnih istraga sada
razmatraju te kontakte. Istrage su također došle do Bijele kuće i vrte se oko
Jareda Kushnera, Trumpova zeta i savjetnika, koji je optužen za održavanje
ekstenzivinih poslovnih veza s Rusijom. Mogu se očekivati obznane o ruskim
oligarsima s mračnim financijskim transakcijama povezanima s Trumpovim
kompanijama. A Trumpova porezna kartica, koja se skriva od javnosti, mogla bi
bili otkrivena tijekom istrage Ministarstva financija. Premda neki od tih
poslovnih kontakata s Rusijom mogu biti legitimni, ipak će intenzivirati
percepciju da je Trump bio u dosluhu s Moskvom da utječe na američke izbore.
No, ako se ne pojave izuzetni dokazi o kriminalu, korupciji
ili izdaji, teško da će Kongres pod vodstvom republikanaca pokrenuti proceduru
opoziva. Ipak, ako demokrati preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom zbog
Trumpove jadnjikavo niske popularnosti, nakon izbora u studenome 2018. godine
predsjednik bi se mogao naći u gadnoj nevolji.
Ako ne bude mogla imati koristi od Trumpa, Rusija će se
htjeti okoristiti predsjednikovim političkim problemima i rastućim kaosom u
Washingtonu. No, to bi teško donijelo značajne dividende Moskvi jer će
podijeljeni Washington i nepredvidiva Bijela kuća onemogućiti bilo kakav veći
dogovor. Ako se intenzivira istraga Trumpa, on bi čak mogao djelovati drskije
prema Rusiji kako bi kompenzirao percepcije da je Putinova marioneta. Konačno,
ruski se dužnosnici boje i goreg scenarija: Trumpov opoziv i zamjena
potpredsjednikom Mikeom Penceom za kojega se vjeruje da je pravi hladnoratovski
rusofob.
(TBT, Jutarnji.hr)
