RELIGIJA
U istraživanju koje se bavi diskriminacijom humanista,
ateista i nereligioznih, detaljno je predstavljena situacija u Srbiji i
zemljama regiona
FOTO: (public)
U istraživanju koje se bavi diskriminacijom humanista,
ateista i nereligioznih, detaljno je predstavljena situacija u Srbiji i
zemljama regiona.
Srbija
Srbija generalno poštuje ljudska prava i vjersku slobodu
nakon ustanovljenja novog Ustava 2006. godine. Većina stanovništva (85 odsto)
su pravoslavni kršćani, a ukupno 94 odsto ljudi pripada jednoj od sedam
“tradicionalnih” religija koje država priznaje. Procjenjuje se da
samo 1,1 odsto ljudi sebe smatra ateistima.
Ustav i država
Zvanično, Srbija nema državnu religiju. Ustav naglašava
razdvojenost crkve i države, ali prepoznaje i sedam religija: Srpsku
pravoslavna crkva, Rimokatoličku crkvu, Slovačku evangelističku crkvu,
Reformističku kršćansku crkvu, Evangelističku kršćansku crkvu, kao i islamska i
jevrejsku zajednicu.
Iako nije neophodno da se vjerske grupe registruju,
neregistrovane grupe mogu se susresti sa poteškoćama kada je u pitanju
otvaranje računa u banci, kupovina ili prodaja imovine ili objavljivanje
literature. Da bi se registrovale, grupe moraju da dostave dokaz da zajednica
ima više od 100 članova, njihova imena, broj lične karte i potpise, kao i
sažetak svojih učenja, ceremonija, ciljeva, aktivnosti i izvora prihoda.
Tokom 2013. godine, država je odbacila zahtjeve nekoliko
“netradicionalnih” grupa koje su namjeravale da se registruju, a među
njima su Baptistička crkva, pokret Hare Krišna, Pentekostalna crkva i
Protestantsko-evanđelistička crkva u Subotici. Na kraju godine, po podacima
Visokog suda, tri vjerske zajednice – Savez baptističkih crkava, Crkva kršćanskog
zavjeta i Crnogorska kršćanska crkva –podnijele su su žalbu Višem sudu zbog
odluke ministarstva da im uskrati registraciju.
FOTO: Ustav i država (Freedom of Thought Report)
Povlašteni tretman
Povlašteni tretman ima Srpska pravoslavna crkva, kroz
finansiranje i subvencije za sveštenstvo koje radi van zemlje. Svi registrovani
članovi imaju zdravstveno osiguranje i penziju, za razliku od sistema u kom
država sporadično dozvoljava ove benefite određenim religijama baziranim na
individualnim dogovorima sveštenstva i ministarstava.
Ustavni sud 2012. godine presudio je da je zakon o
privilegovanom statusu “tradicionalnih sedam” u skladu sa Ustavom i
da nije diskriminišući.
Obrazovanje i dječija prava
Učenici osnovnih i srednjih škola obavezni su da pohađaju
časove vjeronauke jedne od sedam tradicionalnih religija ili građanskog
vaspitanja gdje učenici uče o savremenim vrijednostima poput demokratije,
tolerancije i ljudskih prava. Broj djece koji pohađaju vjeronauku varira: 50
odsto osnovaca ih pohađa i između 20 i 40 odsto srednjoškolaca. Ako broj
učenika padne ispod minimuma od 10 odsto onda se čas otkazuje. Učenici koji
nisu pripadnici navedenih sedam religija obično biraju građansko vaspitanje.
FOTO: Obrazovanje i dječija prava (Freedom of Thought Report)
Porodica, zajednica i društvo
Reagovanje policije na vjerski motivisano nasilje je često
sporo i nemotivisano i rijetko vodi ka hapšenju. Članovi manjina često
doživljavaju društvenu agresiju kao što su grafiti, kamenje i cigle koje se
bacaju ka crkvama i grobljima, govor mržnje i negativno prikazivanje u
medijima.
FOTO: Porodica, zajednica i društvo (Freedom of Thought
Report)
Sloboda izražavanja, promocija ljudskih prava
Iako slobodu medija tehnički štiti Ustav, novinari su često
mete verbalnog i fizičkog napada, a i mediji su predmet rasprostranjene
korupcije. Nedostatak resursa često dovodi do autocenzure medija.
FOTO: Sloboda izražavanja, promocija ljudskih prava (Freedom
of Thought Report)
Kosovo
Kosovo je višestranačka demokratska republika koja se
graniči sa Makedonijom, Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom. Kosovo je nakon rata
1999. godine i eskalacije tenzije između albanskog i srpskog stanovništva pod
zaštitom Ujedinjenih nacija. Kosovo je 2008. godine proglasilo nezavisnost od
Srbije, dok Srbija, Rusija i Kina zajedno sa još 5 članica EU ne priznaju
Kosovo, dok je 108 zemalja pripadnica Ujedinjenih nacija priznalo Kosovo kao
nezavisnu državu.
Ustav i država
Ustavom su zagarantovani sloboda izražavanja i vjere svim
stanovnicima bez obzira na njihove religiozna uvjerenja. Vjerske grupe odvojene
su od svih državnih institucija i jednaka prava zagarantovana su svim grupama
jer država nema zvaničnu religiju već je sekularna i zabranjuje vjersku i
etničku diskriminaciju.
Sloboda izražavanja, zaštita ljudskih prava
Iako ustav štiti slobodu izraza i štampe, izuzetak
predstavljaju govori koji izazivaju etničku netrpeljivost. Sloboda okupljanja
zagarantovana je ustavom, ali uključuje organe državne bezbjednosti i javnog
reda.
Ostali
U Crnoj Gori kao ključni problemi navedeni su homofobija i
odnosi između Srpska pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve; u Bosni
i Hercegovini to su etnički sukobi, u Hrvatskoj negativan odnos prema
ateistima. U Sloveniji nisu zabilježeni slični slučajevi, u Makedoniji se posljednjih
godina država bavi promocijom religijskih uvjerenja, a u Albaniji je najveći
problem nedostatak jakih, nezavisnih medija.
(TBT, Free Thought Report, Newsweek.rs)