KOLUMNA
Kada toliko mnogo ljudi koji ovdje žive podržava čovjeka koji
između ostalog hoće uvesti i smrtnu kaznu – onda to znači da je sa integracijom
nešto pošlo prilično naopako
Piše: Ines Pohl, thebosniatimes.ba
Više od 60 odsto Turaka u Njemačkoj je glasalo za ustavnu
reformu u Turskoj. Taj problem će Njemačka moći samo sama da riješi – tako što
će konačno prihvatiti činjenicu da je useljenička zemlja.
Ne, do ovog rezultata se nije došlo u skladu sa zakonom.
Onaj ko zatvara opozicionare, zabranjuje izborne skupove suprotne strane i
ućutkuje novinare, ne može sebi uzeti za pravo da bude demokratski legitimiran.
S obzirom da se Erdogan u Turskoj upravo tako ponašao, a ipak – prema zvaničnim
podacima – tek tijesno pobijedio, buduća moć predsjednika nije rezultat
slobodno iznesenog mišljenja, već je to nasilno preuzimanje jedne demokratske
države.
U Njemačkoj je situacija drugačija. Oko 1,5 miliona turskih
državljana sa pravom glasa koji žive ovdje u Njemačkoj, mogli su da se slobodno
informišu. Bilo je izbornih skupova svih stranaka, sloboda mišljenja nije
ograničena, ko je kritikovao budućeg samodršca, nije morao da strahuje od
zatvora. A ipak: više od 63 posto Turaka koji su glasali u Njemačkoj odlučilo
se za Erdogana. U apsolutnim brojkama je to oko 450.000 ljudi. Te brojke bi
trebalo da prodrmaju Nijemce. Tu ne pomaže ni činjenica da je samo 50 posto njemačkih
Turaka sa pravom glasa izašlo na referendum i da je u drugim zemljama, poput
Austrije, izjašnjavanje za Erdoganov tabor bilo još veće. Jer kada toliko mnogo
ljudi koji ovdje žive – podržava čovjeka koji između ostalog hoće da uvede i
smrtnu kaznu – onda to znači da je sa integracijom nešto pošlo prilično
naopako.
Njemačka sada morati biti iskrena. Političke kao i
civilno-društvene snage moraju priznati svoje greške iz proteklih nekoliko
decenija. To nije sasvim bezopasno u ovoj izbornoj godini u Njemačkoj, jer populističke
debate o dvojnom državljanstvu i njihove fantazije o protjerivanju stranaca ne
vode nikuda i samo idu na ruku Alternativi za Njemačku (AfD).
Njemačka neće moći da se osloni ni na Brisel. Uzbuđeno
negodovanje post festum i prijetnja da će se sada stvarno prekinuti pregovori o
pristupu Turske EU – ne samo da su znak bespomoćnosti, već su i smiješni.
Upravo ta dugogodišnja neodlučnost je to što mnogim Turcima daje osjećaj da ih
EU ne shvata ozbiljno i što je Erdogana na kraju podstaklo da jasnim anti-EU kursom
demonstrira staru moć i snagu.
Evropa tu mora konačno imati jasan kurs: Ukoliko Turska nije
poželjna kao punopravna članica, onda se to mora iskreno reći i moraju se
tražiti drugi oblici saradnje. Jer Turskoj je Evropa ekonomski potrebnija nego
obrnuto. To zna i Erdogan. On je postao veliki jer je bio privredno uspješan. A
njegova kruna će brzo pasti ukoliko zemlja nastavi da ekonomski propada: Već
sada stopa inflacije iznosi više od 11 posto, a stopa nezaposlenosti od 13
posto je najveća u proteklih sedam godina.
Dakle, problem sa sopstvenim pristalicama Erdogana, Njemačka
će moći samo sama da riješi – tako što će konačno prihvatiti činjenicu da je
useljenička zemlja. To znači: dosta je bilo priče o nekakvoj vodećoj kulturi i
multikulti društvu. Treba jasno zastupati demokratski ustav: Onaj ko živi u Njemačkoj
mora prihvatiti da je brak maloljetnika zabranjen, da su ubistva iz časti
zločin, da su homoseksualci ravnopravni isto tako i žene, i da je njemački
ustav ionako iznad svega i da o tome nema diskusije.
Populistima je potrebna nesigurnost kako bi bili uspješni.
Oni moraju zastrašivati kako bi potom mogli da izigravaju spasitelja. U to
nadigravanje se ne smijemo upustiti, jer će na kraju uvijek pobijediti
najglasniji. Zbog toga su sada na potezu onih tri miliona građana sa turskim
porijeklom koji nemaju turski pasoš ili su glasali protiv Erdoganovog kursa.
Oni su potrebni kao graditelji mostova između turskih zajednica i njemačkog
većinskog društva.
Jer njemačkom društvu je sad potrebna hladna analiza koja će
odgovoriti na pitanje: Zašto je toliko mnogo njemačkih Turaka moglo da bude
zavedeno – i šta je proteklih decenija dobro funkcionisalo i može da služi kao
uzor.
(TBT, DW)
