ANALITIKA
Od Arapsko-Izraelskog rata 1967. izraelski političari
obećavaju kompromis oko palestinske nezavisnosti kako bi neutralizirali
prijetnju koju arapske zemlje predstavljaju izraelskoj sigurnosti.
Piše: Samuel Ramani, thebosniatimes.ba
27. novembra 2015., Izrael je otvorio svoju prvu diplomatsku
misiju u UAE. Izraelski diplomatski proboj na UAE je privukao međunarodnu
pažnju budući da je monarhija UAE službeno odbila priznati pravo Izraela na postojanje.
Izraelcima je zabranjeno putovati u UAE, uz povremene izuzetke sportistima na
međunarodna sportska takmičenja.
Izraelski diplomatski pristup Abu Dhabiju uslijedio je nakon
izraza pomirenja prema drugim zemljama GCC-a (Vijeća za suradnju u Zaljevu).
Službenici izraelskog ministarstva vanjskih poslova sa svojim saudijskim
partnerima pokrenuli su tajne razgovore o Iranu. Katar je također pokušao
oživjeti neslužbene diplomatske veze sa Izraelom koje su oslabljene nakon
izraelskih zračnih napada na pojas Gaze 2008/09.
Ekspanzija sigurnosne suradnje na relaciji Izrael-GCC može
se objasniti manjim interesom GCC-a za Palestinu i željom Saudijske Arabije da uvozi
sofisticiranu izraelsku vojnu tehnologiju. Ovaj napredak u neformalnoj suradnji
ima duboke implikacije na sigurnost Izraela i ravnotežu geopolitičke moći na
Bliskom istoku.
Kako je manji interes za Palestinu ojačao veze na relaciji
Izrael-GCC
Od Arapsko-Izraelskog rata 1967. izraelski političari obećavaju
kompromis oko palestinske nezavisnosti kako bi neutralizirali prijetnju koju
arapske zemlje predstavljaju izraelskoj sigurnosti. Izraelske diplomate su
iskoristile normalizaciju odnosa s Jordanom iz 1994. kao model za njihovo
približavanje Arapskoj ligi. Jordansko priznanje Izraela je motivirano brigom
iz Ammana da bi njihovi interesi u Palestini mogli bili zanemareni za vrijeme
implementacije Sporazuma iz Osla 1993.
Zatopljenje izraelsko-jordanskih odnosa pokazalo se kao
rijedak ishod. Neuspjeh izraelskih političara da postignu efikasan mirovni
dogovor sa Palestinskom samoupravom (PA) spriječio je zatopljenje odnosa na
relaciji Izrael-GCC. Zemlje GCC-a također su intenzivno kritizirale izraelske
zračne napade na pojas Gaze. Kao odgovor na rat 2008/09. Izrael-Gaza, Saudijska
Arabija je pozvala SAD na hitnu vojnu intervenciju kako bi zaustavile izraelsku
agresiju. Katar je suspendirao neformalne diplomatske odnose sa Izraelom, a UAE
su otkazali novogodišnju proslavu u znak solidarnosti sa Gazom.
Iako Katar javno finansira Hamas, a Saudijska Arabija pruža
sveobuhvatnu finansijsku pomoć palestinskim organizacijama, zadnjih godina se
osjeti pad entuzijazma u podršci GCC-a Palestini. Poslovni lideri GCC-a su
javno iskazali frustraciju korupcijom u PA-u. Predstavnici UAE postali su još
oprezniji oko veza Hamasovog Muslimanskog bratstva (MB), budući da oni MB vide
kao ulazna vrata za utjecaj iz Irana. GCC-ovo kontinuirano finansiranje
izraleskog najjačeg arapskog saveznika i najžešćeg protivnika MB-a, egipatskog
predsjednika Abdela Fataha al-Sisija, ukazuje na to da se stav GCC-a prema
Palestini dramatično promijenio zadnjih godina.
Kako stagnira napredak ka mirnom završetku
izraelsko-palestinskog rata, tako je GCC-ovo pomaganje palestinskim
nacionalističkim pokretima postalo u svojoj naravi još više proračunato.
Saudijska Arabija iskorištava narušene odnose između Hamasa i Irana zbog rata u
Siriji. Riyad se također okrenuo Fatahu kako bi odgovorio na izuzetno srdačan
odnos predsjednika PA Mahmouda Abbasa i iranske opozicije. Ovakvi potezi
dokazuju da su saudijski političari kontrolu Irana učinili većim prioritetom od
stvaranja održive palestinske države.
Izraelska „mehka moć“ na Bliskom istoku značajno je
učvršćena poteškoćama u odnosima GCC-a i Palestine. Iako su predstavnici
kuvajtske i bahreinske monarhije izrazili solidarnost sa palestinskim
nacionalistima na samitu Arapske lige u Mauritaniji 25. jula, nedolazak
saudijskog kralja Salmana bio je upečatljiv iskaz koliko je GCC-u Palestina
postala sekundarna.
Zaljevske monarhije su također prećutno podržale Hamas u ublažavanju
svoje vojne opozicije izraelskoj okupaciji Palestinskih teritorija. Izrael je
podržao razgovore između predstavnika Hamasa i njihovih finansijera iz GCC-a
kako bi se pobrinuo da palestinska organizacija u narednim godinama usvoji
umjereniji pristup. U očima izraelskih političara, antiiranska osovina
Izrael-GCC postaje trajno obilježje bliskoistočne geopolitičke arene.
Ekonomska i sigurnosna suradnja između Izraela i GCC-a
Zbog sve manjeg interesa za palestinski konflikt, zaljevske
monarhije su se okrenule Izraelu na izuzetno pragmatičan način. Saudijska
Arabija je u proteklim godinama dogovorila tajne poslovne sporazume sa
izraelskim firmama iako Riyad službeno bojkotira izraelsku robu. Da bi se zaobišao
trgovački bojkot, izraelska roba se u Saudijsku Arabiju isporučuje pod krinkom
stranih kompanija. Ovo je omogućilo da izraelski IT proizvodi i tehnologija za
navodnjavanje uđu na saudijsko tržište.
Izrael je također napredovao u smislu veće ekonomske
suradnje sa Katarom. Poslovne elite su u Dohi potajno izjavile da su
zainteresirane za izraelske proizvode visoke tehnologije, koji se inače izvoze
u Indiju i istočnu Evropu. Katarska monarhija vjeruje da bi pristup ovim
proizvodima mogao uvjeriti njihove domaće inženjere, koji studiraju na
univerzitetima u inozemstvu, da se vrate u Katar po završetku studija.
Slična je situacija i sa izraelskim poslovnim elitama budući
da one vjeruju kako će dublji neformalni angažman sa Saudijskom Arabijom,
UAE-om i Katarom spriječiti izraelsku ekonomsku izolaciju. Izraelska mirovna
inicijativa, koju je osnovao milijarder Idan Ofer iz Londona, prihvatila je
ekonomske poslove sa blokom GCC-a u nizu koraka ka uspostavljanju trajnog mira
na Bliskom istoku.
Iako blok GCC-a Izrael službeno smatra sigurnosnom
prijetnjom, zaljevske monarhije su značajno proširile njihovu suradnju sa
izraelskom vojskom po pitanju sigurnosti i obavještajnih službi. Zvaničnici
GCC-a su potpisali tajne poslove sa izraelskim proizvođačima oružja kako bi
imali pristup skupocjenoj vojnoj tehnologiji IDF-a. 2011. su izraelske firme
prodale UAE-u vojnu tehnologiju vrijednu oko $300 miliona. Vlada Emirata
koristi izraelsku vojnu opremu za osiguravanje njihovih naftnih polja.
Izraelski mediji također navode da je IDF ponudio Saudijskoj Arabiji
protivraketni odbrambeni sistem „čelična kupola“ kako bi odbranila svoju
teritoriju od raketa iz Jemena.
Neznatna pomoć u zalihama vojne tehnologije koju su
izraelske firme pružile bloku GCC-a postavila je temelj za proširenu vojnu
suradnju antiiranske osovine Izraela i GCC-a. 2009. Saudijska Arabija je
navodno testirala svoje zračne snage kako bi procijenila izraelsku sposobnost
korištenja saudijske teritorije za vojni udar na iranska nuklearna postrojenja.
Na događaju u Washingtonu 2015. predstavnci Izraela i Saudijske Arabije
progovorili su o tajnim diplomatskim sastancima dviju zemalja oko iranskih
nuklearnih ambicija.
Ovi su razgovori naišli na iznenađujuću podršku javnosti u
Saudijskoj Arabiji. Associated Press je 2015. naveo da 53% Saudijaca Iran smatra
najvećim saudijskim neprijateljem, u poređenju sa 18% Saudijaca koji su Izrael
vidjeli kao najvećeg neprijatelja njihove zemlje. Promjena ratobornog stava
Saudijaca prema Izraelu također je pripisana bližim diplomatskim vezama.
Izrael je podržao egipatsku predaju dvaju osrtva na Crvenom
moru Saudijskoj Arabiji u aprilu 2016. Izraelsko ministarstvo odbrane potvrdilo
je da je Riyad izraelskim političarima dao pismeni garant sigurnosti u
Tiranskom tjesnacu. Sve upućuje na to da će Kralj Salman učiniti slične
diplomatske ustupke izraelskim interesima u narednim godinama.
Ojačana ekonomska i sigurnosna suradnja Izraela i bloka GCC-a
je blisko povezana sa sve većom ravnodušnošću GCC-a prema situaciji u Palestini
te nepokolebljivom željom Ryada da oslabi utjecaj Irana na Bliskom istoku. Iako
nije izgledno da će zemlje GCC-a priznati pravo Izraela na postojanje,
neformalna suradnja Jeruzalema i Riyada vjerovatno će se desiti u bližoj
budućnosti. Dok SAD nastavljaju sa težnjom ka normalizaciji odnosa sa Iranom,
Washington bi trebao obratiti pažnju na stepen i prirodu izraelsko-arapskog
dosluha na Bliskom istoku.
(The Bosnia Times, Prevela Jasmina Drljević)
