Novi val protesta koji je zahvatio Iran krajem prosinca 2025. postao je poprište složene geopolitičke igre u kojoj strani akteri pokušavaju iskoristiti ekonomske poteškoće Iranaca za destabilizaciju zemlje. Posebno uznemirujuće otkriće predstavlja otvoreno priznanje izraelskog Mossada o njihovoj uključenosti “na terenu” među demonstrantima.
Početak prosvjeda s ekonomskom pozadinom
Prosvjedi su započeli “spontano” 29. decembra 2025. kada su trgovci na najvećem tržištu mobilnih telefona u Teheranu zatvorili svoje trgovine u znak protesta protiv drastičnog pada vrijednosti iranske valute. Rial je dosegnuo povijesno najnižu vrijednost prema dolaru – više od 1,4 miliona riala za jedan dolar (u usporedbi s 820.000 prije godinu dana).
Inflacija u Iranu dosegla je vrtoglavih 52% na godišnjoj razini prema službenim podacima Centra za statistiku Irana, dok su cijene osnovnih životnih potrepština porasle još i više. Ekonomija zemlje već je godinama oslabljena zapadnim sankcijama, a dodatno ju je pogodilo ponovno uvođenje UN-ovih sankcija krajem rujna 2025. Godine, piše Logicno.
Širenje protesta na sveučilišta
Do 30. decembr, protestni pokret se proširio na najmanje deset sveučilišta diljem zemlje, uključujući najuglednije iranske visokoškolske ustanove u Teheranu, Isfahanu, Yazdu i Zanjanu. Studentske demonstracije unijele su novu dinamiku u proteste, a slogani su postali znatno politiziraniji.
Iranski predsjednik Massoud Pezeshkian priznao je “legitimne zahtjeve” prosvjednika i pozvao na dijalog s njihovim predstavnicima. “Zatražio sam od ministra unutarnjih poslova da sasluša legitimne zahtjeve protestanata kroz dijalog s njihovim predstavnicima kako bi vlada mogla svim snagama raditi na rješavanju problema”, objavio je predsjednik na društvenoj mreži X.
Izraelsko miješanje i provokacije
Najkontroverzniji moment zbio se 31. prosinca kada je izraelska obavještajna služba Mossad otvoreno pozvala Irance na pojačavanje protesta, tvrdeći da je prisutna “na terenu” među demonstrantima.
“Izađite zajedno na ulice. Vrijeme je došlo. Mi smo uz vas”, objavila je izraelska tajna služba na svom X profilu, obraćajući se demonstrantima na farsi jeziku. “Ne samo iz daljine ili riječima. Mi smo također s vama na terenu”, dodali su u poruci koja je kasnije prenesena i na hebrejskom jeziku.
Ova izravna intervencija strane obavještajne službe u unutarnja pitanja suverene države predstavlja dramatičnu eskalaciju napetosti između Irana i Izraela, koji su u maju 2025. vodili dvanaestodnevni rat.
Reakcija iranskih vlasti
Iranske vlasti su 31. decembra upozorile da će djelovati “odlučno” protiv bilo kakvih pokušaja destabilizacije zemlje. Mohammad Movahedi-Azad, glavni tužilac Islamske Republike, izjavio je da su “mirni protestii za odbranu sredstava za život razumljivi s pravnog stajališta”.
Međutim, dodao je i jasno upozorenje: “Svaki pokušaj pretvaranja ekonomskih prosvjeda u sredstvo za stvaranje nesigurnosti, uništavanje javne imovine ili provođenje scenarija osmišljenih u inozemstvu bit će neizbježno praćen zakonskim, proporcionalnim i odlučnim odgovorom.”
Kao dodatnu mjeru predostrožnosti, vlasti su naredile zatvaranje škola, banaka i javnih ustanova 1. siječnja 2026. u Teheranu i 19 drugih provincija, službeno zbog hladnoće i štednje energije, iako mnogi analitičari povezuju tu odluku s prosvjedima.
Utjecaj na regionalnu stabilnost
Ova situacija dodatno komplicira ionako napete odnose na Bliskom istoku. Izrael je dugo optuživao Iran za podršku Hamasu, Hezbolahu i drugim militantnim skupinama koje djeluju protiv izraelskih interesa. S druge strane, Iran optužuje Izrael za sabotaže svojih nuklearnih postrojenja i atentate na iranske znanstvenike i vojne dužnosnike.
Mossad je tijekom desetljeća dokazao svoju sposobnost infiltracije u najviše razine iranske vlasti. Otvoreno priznanje njihove uključenosti u tekuće protste predstavlja novo poglavlje u ovom dugotrajnom sukobu, dodatno potaknuto nedavnim razgovorima između izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon kojih je Trump upozorio Iran na nove napade ako Teheran obnovi svoje nuklearne ili balističke programe.
Unatoč stranom utjecaju, trenutni prosvjedi još uvijek nisu ni približno dosegnuli razmjere velikih demonstracija koje su potresale Iran krajem 2022. godine nakon smrti Mahse Amini, mlade Iranke uhapšene zbog navodnog nepravilnog nošenja hidžaba.
Za sada iranske vlasti balansiraju između priznanja legitimnih ekonomskih pritužbi građana i odlučne borbe protiv onoga što smatraju vanjskim pokušajima destabilizacije zemlje.
(TBT)
