KOLUMNA
Bijela kuća će se, bez jasnih markera za Kremlj, opet
koprcati kad se Putin odluči na eskalaciju svojih međunarodnih ofenziva
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Budućnost ekonomskih sankcija nametnutih Rusiji zbog
njezinih stalnih napada na Ukrajinu postala je lakmus-test za učinkovitost
vanjske politike predsjednika Donalda Trumpa. Nova američka administracija tek
treba proći međunarodni test. Otkazivanje ugovora o slobodnoj trgovini i oštar
razgovor sa stranim liderima relativno su lagan dio. Odgovor na oružani
konflikt, uključujući mogući ruski napad na neovisnu susjednu državu,
demonstrirat će namjere i sposobnosti Bijele kuće. Ublažavanje ikoje komponente
američkih sankcija, bilo zbog napada na Ukrajinu, bilo kao odgovor na uplitanje
Moskve u američke izbore, u Kremlju bi se tumačilo pobjedom. Osim toga,
povezivanje sankcija s bilo kakvom suradnjom u borbi protiv ISIL-a je
samoporažavajuća strategija.
Ona podrazumijeva da Moskva želi borbu s protuzapadnim
džihadizmom dok u stvarnosti Kremlj raspiruje islamistički terorizam kako bi
odvratio Bijelu kuću od svojih vlastitih međunarodnih ambicija. Osuda ruske
agresije na Ukrajinu američke ambasadorice u UN-u Nikki Haley potvrđuje da će
sankcije nametnute zbog aneksije Krima ostati dok se Moskva ne povuče s
poluotoka. Manje je jasno bi li dodatne sankcije, donesene zbog posrednog rata
u Donbasu, mogle biti ublažene ili ih Bijela kuća smatra dijelom istog paketa.
Također, odluka američkoga Ministarstva financija da ublaži
neke sankcije nametnute za Obamine administracije kao odgovor na uplitanje
Kremlja u američke izbore mogla bi se potvrditi kontraproduktivnom.
Dopuštajući američkim kompanijama da obavljaju transakcije s
FSB-om, špijunska agencija računat će da ima slobodnije ruke za buduće
subverzivne operacije. Putin bi mogao biti na iskušenju da izloži Trumpov tim
dodatnom testu kako bi vidio koliko prednosti može ostvariti bez posljedičnog
američkog otpora.
Ako, pak, ukidanje ekonomskih sankcija stvarno ima za cilj
pomoći američkom biznisu, tada Washington mora utvrditi stroge uvjete kako bi
zaštitio svoje dugoročne interese. Takva povezanost pruža predsjedniku Trumpu
mogućnost da učvrsti autoritet i demonstrira svoju moć u svakom sklapanju
poslova s Rusijom.
Bijela kuća će se, bez jasnih markera za Kremlj, opet
koprcati kad se Putin odluči na eskalaciju svojih međunarodnih ofenziva. Ako se
sankcije ublaže, SAD bi trebao zahtijevati odgovarajuće ustupke od Kremlja kako
bi testirao Putinovu iskrenost u poštivanju bilateralnih poslova.
Primjerice, uklanjanje ruskih kompanija s popisa sektorskih
sankcija, na koji su stavljene nakon napada na Donbas, moglo bi se povezati s
davanjem pune kontrole Kijevu nad svojim istočnim granicama s Rusijom. Takve
obveze moraju biti pomno motrene i verificirane. Može se sklopiti niz sličnih
dogovora u obnovi ukrajinskog teritorijalnog integriteta i promicanju trajnog
prekida vatre s Rusijom. Istodobno, kako bi se učvrstila američka odlučnost,
treba ukinuti embargo na oružje Ukrajini.
Kijevu treba omogućiti da nabavi smrtonosno obrambeno
oružje, preokrećući tako pogrešan Obamin pristup koji je oslabio samoobranu
Ukrajine i ohrabrio ruske napade. Ključni dio svake nastajuće Trumpove doktrine
trebalo bi biti jamstvo svakom američkom savezniku i partneru na pravo da se
obrani od vanjske agresije te da se tako smanji potreba za budućim američkim
angažmanom.
Ciljane financijske sankcije nametnute Moskvi pridonijele su
slabljenju ruske ekonomije i nanijele štetu nekim velikim državnim tvrtkama.
Kada bi sankcije bile ublažene, naftna i plinska industrija koju kontrolira
Kremlj imala bi lakši pristup inozemnom financiranju. Iako ukidanje sankcija ne
bi preokrenulo ruski ekonomski pad, potaknut niskim cijenama energenata,
nedostatkom diverzifikacije, izostankom vladavine prava i sveprožimajućom
službenom korupcijom, ono bi Putinu dalo kratkotrajnu propagandnu pobjedu.
Kako bi se obranili od nastojanja Kremlja da manipulira
novom američkom administracijom, dvostranačka skupina senatora predložila je
novi zakon koji bi nametnuo dodatne sankcije Rusiji. U trenutku kad Moskva jača
svoje napade na Donbas, povlačenje sankcija moglo bi se interpretirati kao
zeleno svjetlo za daljnju agresiju, a dodatni embargo signalizirao bi da je
Trumpovo predsjedništvo ozbiljno u kažnjavanju zagovornika rata. Predložene
kongresne sankcije su usmjerene na ruski energetski sektor i njegove civilne
nuklearne projekte. Također ciljaju na ukidanje trgovine ruskim suverenim dugom
i uklanjanje američkih ulaganja u privatizaciju imovine u državnom vlasništvu.
Iako se u ovom trenutku ne čini vjerojatnim usvajanje ovog
zakona, činjenica da Kongres može uzeti u razmatranje takav prijedlog šalje
jasno upozorenje Moskvi protiv daljnjeg miješanja u poslove svojih susjeda ili
u američku politiku. Sam Trump ne bi trebao gledati na predloženi zakon kao na
izazov svojim vanjskopolitičkim ciljevima, nego kao na vrijedan alat koji može
imati u pričuvi ako bilo koji dogovor s Putinom bude prekršen. Dok se novi
američki predsjednik predstavlja umješnim pri sklapanju dogovora, mora imati na
umu da je Kremlj poznat kao ozbiljan kršitelj dogovora.
(TBT, WASHINGTON MAIL)
