Bila je srijeda, 11. srpnja 1990. godine, predvečerje Domovinskog rata. Lijep dan za letenje i nebom iznad Zagreba, na visini manjoj od 1000 metara i s brzinom od 550 kilometara na sat, manevrirao je borbeni avion vrlo čudnih oznaka. Nije bio hrvatski niti je nosio oznake Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva. Njime je upravljao iskusan, 48-godišnji jugoslavenski pilot Omer Avdaković. Čiji je to uopće avion?! Bio je to MiG 23 ML iračke vojske oznake 23269, prenosi Express.
No što je irački lovac ruske proizvodnje u predvečerje ne samo Domovinskog rata, nego i napada Iraka na Kuvajt, radio iznad Zagreba, 2700 kilometara od Bagdada? Naime, nekoliko mjeseci ranije tadašnja Jugoslavija i Irak postigli su milijune američkih dolara vrijedan sporazum o servisiranju iračkih MIG-ova i posao je dodijeljen hrvatskom zavodu Zmaj u Velikoj Gorici. Tek je 1987. završio njihov rat s Iranom i Iračani su hitno trebali remont.
I taman kad je remont bio u punom zamahu – jer Iraku je već vraćeno pet zrakoplova MiG 21 – početkom kolovoza 1990. Irak je napao Kuvajt. Novi rat značio je međunarodni embargo Iraku i remont je zaustavljen. Šta sad?
Sedamdesetih i osamdesetih najveće jugoslavenske tvrtke zarađivale su već stotine milijuna američkih dolara izgrađujući infrastrukturu u Iraku, među njima i hrvatska Ingra i Končar.
Ta je tvrtka, primjerice, gradila Hidroelektranu Haditha na rijeci Eufrat u Iraku i samo taj posao bio je, prema nekim izvorima, vrijedan više od 500 miliona američkih dolara. Kad je izbio rat s Kuvajtom, više od stotinu tisuća radnika iz bivše države radilo je u Iraku, među njima je moglo biti najmanje 20 tisuća Hrvata, a poslovi jugotvrtki na gradnji infrastrukture u Iraku ukupno su dosezali 1,5 milijardi američkih dolara na godinu. Ukupna robna razmjena iznosila je oko četiri milijarde dolara i Irak je bio jedan od najvažnijih trgovinskih partnera.
Sve će to, međutim, zaustaviti Sadamov napad na Kuvajt 2. avgusta 1990. (…)
(TBT)
