Je li šerijatsko pravo dobar pravni sustav? Dvojica YouTubera raspravljala su o tome prije desetak dana i od tada se tom temom bavi gotovo cijela zemlja. Prije svega, raspravlja se o tome je li YouTuber Diamond Tema svojim izjavama o poslaniku Muhamedu povrijedio vjerske osjećaje stanovništva.
To je naime stav Ureda turskog predsjednika i turskog Ministarstva pravosuđa. Oni su objavili da se protiv Diamonda Teme vodi istraga zbog “huškanja naroda” i “vrijeđanja vjerskih osjećaja” te da je za ovim 30-godišnjakom raspisana tjeralica.
Krivično djelo ili sloboda izražavanja?
Turski YouTuber albanskih korijena, s druge strane, u nekoliko drugih videa pokušava objasniti da nije počinio nikakvo kazneno djelo te da je samo čitao predaje o proroku iz općeprihvaćenih zbirki. “Tu nema problema, ni pravno ni moralno”, ponavlja on. “Tako okretati situaciju i predstavljati ju tako kao da bi jedan nevjernik pretukao zagovornike šerijata je manipulativni čin”, kaže on.
Incident još jednom pokazuje koliko duboko je podijeljeno tursko društvo. Neki smatraju da sve što je rekao Diamond Tema spada u slobodu govora. Drugi tvrde da je ocrnio proroka Muhameda i povrijedio vjerske osjećaje.
Šta se dogodilo?
U spomenutoj YouTube emisiji Diamond Tema, agnostik i uvjereni sekularist, razgovarao je s nacionalističko-konzervativnim influencerom Asrinom Tokom. Tok smatra da je šerijat bolji sustav od demokratije. Oni su više od dva sata raspravljali o raznim temama, od temeljnih i manjinskih prava do demokracije i ravnopravnosti muškaraca i žena.
Razgovarali su i o Muhamedovom braku s njegovom posljednjom suprugom Aišom. Prema mnogim islamskim izvorima, Aiša je imala šest godina u vrijeme zaruka i devet godina kada je brak zaključen.
“Vjeruješ li da je tvoj Poslanik oženio šestogodišnju djevojčicu? U šerijatskom sustavu musliman smije oženiti šestogodišnju djevojčicu. Misliš li da je to u redu?”, konfrontirao je Diamond Tema svog sugovornika.
Već to je bilo dovoljno za napade na njega. Od tada internetom kruže milijuni prijetnji smrću – uključujući i prijetnje njegovoj obitelj. Tema je razočaran, posebno zbog intervencije turskog ministra pravosuđa. “On je i moj ministar, trebao bi štititi i moja prava”, kaže Tema.
U tim okolnostima tursko-albanski YouTuber odlučio je zasad ostati u Albaniji. U Tursku želi otputovati tek kada se situacija smiri.
Turska je podijeljena
Islamsko-konzervativna stranka AKP predsjednika Erdogana je od svog dolaska na vlast 2001. godine ubrzala polarizaciju zemlje. Erdogan i dalje propagira narativ da su od osnutka republike prije sto godina vjernici i konzervativci, dakle njegovi birači, konstantno diskriminirani i potlačeni.
No za vrijeme svoje vladavine Erdogan je stvorio vlastitu elitu, a ekstremističke redove i bratstva pretvorio u moćne pristaše i usko ih vezao uz sebe. Danas se ljudi koji podržavaju strogu odvojenost države i vjere osjećaju potlačeno.
Tada je 22 posto ispitanika željelo uvođenje šerijatskog prava. Četiri godine kasnije, 2020., njihov je udio pao na 17 posto. Oko 85 posto stanovništva kaže da vjera igra važnu ulogu u njihovim životima. Za ispitanike u dobi od 18 do 24 godine vjera je bila manje važna.
Jesu li islam i šerijat isto?
U nedjelju je 15 teologa kritičnih prema vladi izrazilo zabrinutost zbog aktualne rasprave o šerijatu. U svom priopćenju su napisali da šerijat nije vjera ili islam sam po sebi. U razgovoru za DW Cemil Kilic, jedan od potpisnika, ističe da se godinama intenzivira propaganda kroz islamska bratstva i zajednice te kontrolirane medije da su šerijat i islam jedno te isto.
Šta je šerijat?
Iz perspektive Serdara Kurnaza, profesora na Institutu za islamsku teologiju na berlinskom univerzitetu Humboldt, na ovo pitanje nije tako lako odgovoriti. Jer šerijatsko pravo se, kaže on, kroz povijest različito tumačilo. “Šerijat je božanski sistem normi koji nije strogo propisan i nema nikakvu tekstualnu osnovu iz koje bi se mogao jednostavno pročitati i implementirati”, kaže Kurnaz u intervjuu za DW.
Upravo to i dovodi stalno do sukoba. Ne samo u Turskoj i ne samo između vjernika i nevjernika, nego i između onih koji prakticiraju vjeru. Jer postoje različita shvaćanja šerijata.
Berlinski profesor islamskog prava objašnjava šerijat na sljedeći način: oslanjajući se na objavljene spise o raznim temama iz svakodnevnog života muslimana i vjerske prakse pokušavaju se izvesti norme koje su u skladu s božanskim sustavom normi. On napominje: “No, ne znamo točno što je božanski sustav normi. Mi, da tako kažemo, pretpostavljamo da možemo kroz objave pročitati što bi bilo u Božjem smislu.”
Kurnaz dodaje da zato u šerijatskom pravu ima dosta ljudskog tumačenja. Prema njegovom mišljenju, šerijat nije monolitna struktura i krut, već je dinamičan i prilagodljiv. Pogotovo kada je riječ o međuljudskim odnosima, oni se, kaže, uvijek mogu iznova pregovarati i preoblikovati.
(TBT,DW)
