Dođi i vidi – utjeha i ozdravljenje. Tako stoji u službenoj brošuri vjerskog susreta katolika u jednoj europskoj zemlji, uz ilustraciju Isusa kontroverznog katoličkog umjetnika Marka Rupnika. To je samo zadnji u nizu primjera gdje katolička crkva, unatoč čvrstim dokazima protiv njega, nastavlja koristiti mozaike i ostala umjetnička djela po kojima je poznat slovenski svećenik iako su časne nedavno istupile u javnost imenom i prezimenom i optužuju ga za seksualno zlostavljanje. Rupnik, dakle, ne samo da nije izbačen iz katoličke crkve nego njegova djela u komunikaciji s vjernicima na društvenim mrežama nastavlja koristiti i službeni Vatikan.
K tome, čak i službenom Vatikanskom godišnjaku 2024. navode ga kao isusovca i savjetnika Dikasterija za bogoštovlje i stegu sakramenata, iako je Rupnik 2023. izbačen iz isusovačkoga reda.
Salve su kritika na račun Pape Franje zbog toga jer on i Rupnik su bili vrlo bliski prije monstruoznih optužbi za koje je zasad jedina posljedica izbacivanje iz isusovačkoga reda. Časne tvrde da ih je tjerao na seks utroje i govorio da time imitiraju sveto trojstvo te da je jednoj od njih u naletu bijesa i prst slomio. Zlostavljanje je navodno počinio početkom 1990-ih nad najmanje devet posvećenih žena Zajednice Loyola, koju su osnovali upravo Rupnik i sestra Ivanka Hosta.
Koautorica nekoliko knjiga s notornim Rupnikom je Nataša Govekar, voditeljica Teološko-pastoralnoga odjela Dikasterija za komunikaciju. Nju smatraju jednom od deset najutjecajnijih žena u Katoličkoj crkvi i sve je više kritika na račun slovenske teologinje, piše Mike Lewis u tekstu “Zašto Vatikan u komunikaciji i dalje promovira Rupnikova djela”. Čini se da njene bliske veze s Rupnikom nisu prekinute ni nakon čvrstih optužbi za zlostavljanje časni.
Kontroverza oko Vatikanskog korištenja umjetničkih djela Marka Rupnika ukazuje na značajnu nepovezanost između deklarirane predanosti Crkve rješavanju problema zlostavljanja i njezinih postupaka. Dok pozivi na odgovornost i transparentnost postaju sve glasniji, kontinuirano korištenje Rupnikove umjetnosti od strane Vatikana predstavlja jasan podsjetnik na izazove s kojima se Crkva suočava u pomirenju sa svojom prošlošću i pružanju potpore svojim najranjivijim članovima, piše Lewis.
Stotine Rupnikovih djela su po svetištima u cijelom svijetu, odluku o micanju Rupnikovih mozaika uskoro bi trebali donijeti u Lourdesu. Kako su pisala 24sata, njegova djela su u Mostaru, u ckrvi Svete obitelji u Solinu, na Hvaru… Mozaici zla su posvuda i u Hrvatskoj.
Talijanski list Domani izvijestio je da je Rupnik 2023. putovao u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Njemačka katolička internetska stranica Katholisch.de objavila je da je Rupnik još u lipnju “dovršio radove na franjevačkoj crkvi u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, te započeo daljnje radove, uključujući i biskupsku kapelu na hrvatskom otoku Hvaru”.
Kako je pisala Slobodna Dalmacija, Rupnik je prije izbacivanja iz isusovačkoga reda bio pod njihovim sankcijama zbog optužbi i imao je zabranu putovanja izvan Rima i pokrajine Lazio, no svejedno je otputovao u Mostar i na Hvar. Tamo se zaputio kako bi završio projekt franjevačke crkve u Mostaru te kod biskupa Ranka Vidovića u Hvar, gdje je dogovorio uređenje privatne biskupske kapele. Tome su se oštro usprotivili hvarski svećenici na čelu s generalnim vikarom Stankom Jerčićem.
(TBT, Mediji)
