ANALIZA
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Amerika ima novog predsjednika i ulazi u novu nepredvidivu i
promjenjivu eru. Glavna dvojba s kojom se suočava izabrani predsjednik Donald
Trump jest hoće li djelovati slijedom predizbornih obećanja i izazvati ozbiljne
sukobe unutar i izvan Amerike ili će povući prijetnje i naljutiti polovicu
elektorata koji ga je vidio kao populističkog spasitelja.
Donald Trump bit će inauguriran sredinom siječnja. Suočit će
se sa strahovitim izazovima na području unutarnje i vanjske politike nakon
izbora koji su podijelili zemlju i uznemirili mnoge američke saveznike. Doista,
dvoje kandidata podijelilo je zemlju više nego bilo koji drugi političar u
novijoj povijesti.
Na domaćem planu postoji hitna potreba za mirenjem
frustrirane javnosti. Velik dio vidi federalnu vladu u Washingtonu kao
korumpiranu elitu. Trump je obećao da će isušiti močvaru glavnoga grada, ali
nije jasno što će to značiti u praksi. Bilo kakav pokušaj čistki i istraga
političara poput Clintonovih mogao bi ugroziti političko dvostranačje u
Kongresu.
Jednako veliku opasnost predstavlja reakcija javnosti protiv
Trumpa ako on počne implementirati obećanja o deportaciji miliona Meksikanaca i
drugih hispanskih imigranata ili ako zabrani ulazak muslimanima u zemlju,
odnosno počne s ekstremnim provjerama “potencijalnih” terorista. Ne može se
isključiti mogućnost da će Amerika svjedočiti masovnom nasilju razmjera
neviđenih od pokreta za ljudska prava i kampanje protiv Vijetnamskog rata 60-ih
godina. Trumpov ekonomski program pun je obećanja, ali bez detalja. Ideja da
federalna vlada može osigurati ekonomski rast i stvoriti milione novih radnih
mjesta je pojednostavljena i varljiva. Međutim, neuspjeh u ostvarivanju najava
iz kampanje dovest će do većeg protivljenja javnosti Trumpu, a on sam bi se
mogao pokazati kao washingtonski insajder ili čak kao običan varalica.
Srećom, mehanizmi koji postoje u američkom sustavu
neutralizirat će neke od Trumpovih autoritarnih nagona, poput ušutkavanja
medija ili stavljanja u zatvor političkih protivnika. Ipak, s obzirom na to da
su oba doma Kongresa (Senat i Zastupnički dom) u republikanskim rukama, Trumpu
će biti lakše progurati politike koje će izazvati daljnju podjelu nacije.
Pogotovo bi konzervativna društvena agenda poput ograničenja
abortusa i ukidanja nekih liberalnih zakona putem imenovanja sudaca u Vrhovni
sud izazvala otpor velikih skupina građana. Ponavljam, mogući su i prosvjedi i
nasilje ako Trump pokuša progurati konzervativna obećanja iz kampanje.
Na repertoar će doći čitav niz polarizirajućih tema,
uključujući sveobuhvatnu zdravstvenu skrb, minimalne plaće i porez na dohodak.
Teško da će Trump ispuniti očekivanja studenata i siromašnih radnika budući da
je obećao smanjiti ograničenja za poslovni sektor i porez za velike kompanije,
a ne podržava povećanje minimalne plaće.
Na međunarodnoj areni trumpizam je dio šireg desničarskog
pokreta koji jača u Europi i temelji se na ksenofobiji, antiglobalizmu,
političkom nacionalizmu i ekonomskom protekcionizmu.
Trumpovi ekonomski recepti osigurat će da dođe do revizije
svih postojećih dogovora o slobodnoj trgovini te da se nijedan novi ne potpiše
s Europom ili Istočnom Azijom. Paradoksalno, to će podrivati stvaranje novih
tvrtki, povećati cijene dobara i na kraju naštetiti američkom radniku. Također
će stvoriti probleme s Kinom i drugim ključnim silama te stvoriti nove tenzije
u regijama koje se spore, poput Istočne Azije.
Trumpovo obećanje da će uništiti tzv. Islamsku državu i
otkazati nuklearni dogovor s Iranom mogli bi nagovijestiti novu utrku u
naoružavanju na Bliskom istoku gdje bi došlo do želje Saudijske Arabije za
nuklearnim oružjem. Trump je zapravo podržao nuklearnu proliferaciju na Bliskom
i Dalekom istoku tijekom izborne kampanje.
Država koja bi najviše mogla profitirati od predsjednika
Trumpa je Rusija Vladimira Putina. Trump je pohvalio Putina kao velikog vođu,
nazvao je NATO zastarjelim, a neki od njegovih vanjskopolitičkih saveznika
posluju u Rusiji ili su privatno povezani s Kremljem.
Nijedan europski saveznik ne može biti siguran da će SAD
ostati posvećen NATO-u i braniti njihovu nacionalnu sigurnost. Doista, Trumpovi
komentari o NATO-u kao višku imali su ozbiljne reperkusije na istočnoj fronti
od Baltika do Crnog mora. Putin bi mogao testirati Trumpovu reakciju kratkim
ratom sa zemljom poput Estonije i ustvrditi da je to lokalni problem i nema
veze sa SAD-om.
Još je vjerojatnije da će Kremlj pokušati namamiti Trumpa na
novu podjelu Europe u zamjenu za grandioznu antiterorističku koaliciju koja
odgovara Moskvi. Takav pristup ohrabrit će ruske saveznike i partnere poput
Srbije u preuzimanju veće uloge na Balkanu, bez straha od značajne američke
reakcije u trenutku kaosa u Europi.
Postoji opasnost i od loše procjene Rusije te dominacije u
odnosima s Washingtonom. Trump bi se mogao pokazati kao osoba koja snažnije
reagira na nešto što procjenjuje kao uvredu Moskve ili druge strane koja
prekrši dogovor. Takav nepredvidljivost mogla bi rezultirati naglom i puno
opasnijom međunarodnom konfrontacijom.
(TBT, Jutarnji.list)
