KOLUMNA
Najopasniji je dio njegove masovne paranoje tvrdnja
da je cijeli politički sustav korumpiran i “namješten” na štetu
običnoga građanina
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Iako u politici ništa nije nemoguće, izgledi Donalda Trumpa
da pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD-u sve su manji. Kakav god ishod
bio, o fenomenu Trump sljedećih godina razglabat će politolozi i psihijatri, a
neke bazične lekcije su naučene. Unatoč njegovim žalopojkama da su
“središnji mediji” korumpirani i okrenuti protiv njega, Trumpa su
stvorili mediji. Tražeći visoke rejtinge, masovni su mediji fiksirani na
kulturu celebrityja u kojoj se reality showovi spajaju s realnošću i zabava
miješa s politikom. Showmana Trumpa, poznatog po njegovu gledanom televizijskom
spektaklu “Pripravnik”, novinari su izuzetno pratili i u njemu
vidjeli zabavnog osobenjaka. Njegove kontroverzne izjave rijetko su se dovodile
u pitanje. Umjesto toga, njegov status zabavljača stavljao se u suprotnost s
navodno dosadnim i zamornim političarima Republikanske stranke. Pop-kultura je
postala pop-politika u godini Trumpovih skupova, izbornih intervjua i debata s
republikanskim kandidatima u kojima je on dijelio uvrede konkurentima i stjecao
još veću popularnost.
Društveni su mediji pridonijeli širenju publiciteta u kojemu
uvredljiv jezik i neutemeljene izjave postaju normalna razina komunikacije.
Većini medija je trebala gotovo cijela godina da konačno shvate Trumpovu tamnu
stranu. Postalo je zabrinjavajuće očito da je njegov simplicistički populizam bio
dizajniran kako bi podijelio biračko tijelo i u javnost ulio nezadovoljstvo,
gnjev, strah, bijes i mržnju. Iz Trumpa neprestano šiklja ksenofobija protiv
imigranata iz Latinske Amerike, a posebno optužuje Meksikance da imaju
neproporcionalan broj silovatelja i ubojica. Iskorištava rasizam protiv
muslimana tvrdeći da su skloni terorizmu te da ih ne bi trebalo puštati u
zemlju. Žene opisuje kao objekte i građane drugog reda, što se vidi u njegovu
hvastanju o seksualnom zlostavljanju.
Kako bi stekao podršku među najlakovjernijim i djelomično
obrazovanim građanstvom, Trump je prodavao različite teorije zavjere. Dio
Amerikanaca uvijek se dao privući naznakom da neki ljudi ili organizacije rade
u tajnosti protiv javnog dobra. Međutim, većina političara se klonila paranoje.
Nasuprot tome, Trump je preobratio teorije zavjere u važnu sastavnicu svoje
izborne kampanje. Predstavljajući se “autsajderom”, Trump je krenuo u
napad na “washingtonski establishment”. To je dobro odjeknulo među
biračima frustriranim zakonodavnom blokadom i neispunjenim obećanjima obiju
velikih stranaka. On se ističe kao običan čovjek, iako je dio male klase
milijardera i “establishmenta celebrityja”. Najopasniji je dio
njegove masovne paranoje tvrdnja da je cijeli politički sustav korumpiran i
“namješten” na štetu običnoga građanina. Nije riječ samo o izbornom
procesu koji on dovodi u pitanje lažno govoreći o izbornoj prijevari iako za to
nema dokaza. Ozbiljnija je tvrdnja da je cijela politička struktura namještena
na štetu običnih ljudi.
Trumpova prijetnja da možda neće prihvatiti izborne
rezultate dovodi u pitanje legitimitet demokratskog sustava i mogla bi
potkopati djelovanje administracije Hillary Clinton. To bi moglo čak voditi i
do nasilja jer bi njegovi pristaše mogli djelovati u skladu s njegovim
prijetnjama različitim manjinama ili vladinim institucijama. Trump je čak
sugerirao da je Obamina Bijela kuća, zajedno s Hillary Clinton, angažirana u
velikom zataškavanju kad je riječ o njihovim vezama s međunarodnim terorizmom.
U jednom je trenutku čak ustvrdio da su Obama i Clinton osnovali ISIL. U
Trumpovoj kampanji nema razlike između istine i laži. Svaka se optužba može
osmisliti kako bi se diskreditirao oponent i potpalili masovna histerija i
bijes. Ako njegovi pristaše djeluju prema tome i ne priznaju predsjedništvo
Hillary Clinton, SAD bi se mogao suočiti s godinama nemira. Na sreću po
Ameriku, velik je broj ljudi prozreo Trumpovu fasadu i shvatio da se
predsjednički položaj ne može dati nestabilnom i paranoidnom egoistu. Mnogi su
zaprepašteni Trumpovim zapanjujućim nepoznavanjem bazičnih činjenica i njegovim
ograničenim vokabularom te odbacuju njegove tvrdnje o utopijskom spasu ako
postane predsjednik. Njegove slabosti bile su jasno izložene u tri debate u
kojima je Clinton pobijedila prema svim većim anketama.
Iako Clinton nije popularna političarka, usporedbe s Trumpom
ojačale su njezinu vjerodostojnost i sposobnosti. Unatoč pitanjima o njezinoj
iskrenosti i rusko-WikiLeaks napadima na e-mailove Demokratske stranke, vrlo je
izvjesno da bi Clinton mogla pobijediti na izborima 8. studenoga.
Trumpovi postoci stalno padaju. Ipak, svaki je dan
nepoznanica i ne može se isključiti iznenađenje u posljednjoj minuti koje bi
okrenulo sadašnje trendove. U svijetu pop-politike i predsjedničke zabave Trump
bi mogao u studenome iznjedriti iznenađenje. To bi moglo biti neko šokantno
otkriće iz hakiranih e-mailova Hillary Clinton ili veći teroristički napad na
američkom tlu, što bi uvjerilo dostatan broj ljudi da su Trumpova ksenofobija i
čvrst stav o imigraciji jedini način da se zajamči javna i nacionalna
sigurnost.
(TBT, Washington mail)
