Mala grupa demonstranata u Danskoj je u ponedjeljak zapalila primjerak Kur'ana ispred iračke ambasade u Kopenhagenu, rizikujući dalje pogoršanje diplomatskih odnosa između dvije zemlje, javlja Reuters.
Grupa koja sebe naziva “Danski Patrioti” također je održala slične demonstracije prošle sedmice, prenoseći događaje uživo na Facebooku.
Nekoliko hiljada Iračana demonstriralo je u subotu u Bagdadu zbog spaljivanja ili oštećenja Kur'ana tokom antiislamskih protesta u Švedskoj i Danskoj.
U brojnim muslimanskim zemljama posljednjih su dana sve glasnije bijesne reakcije zbog nedavnih slučajeva uništavanja svete islamske knjige Kurana od strane antiislamskih aktivista u Švedskoj.
U posljednjem incidentu, Iračanin koji živi u Švedskoj u četvrtak je gazio i šutirao svetu knjigu islama ispred iračkog veleposlanstva u Stockholmu. Protest je odobrila švedska policija, koja je šačicu demonstranata držala na sigurnoj udaljenosti. Isti Iračanin spalio je Kur’an ispred džamije u Stockholmu prošlog mjeseca u sličnom protestu koji je odobrila policija.
Posljednjih dana zbog toga su planirani i održani protesti u Iranu, Iraku i Libanu. Irački premijer Mohammed Shia al-Sudani naredio je protjerivanje švedskog ambasadora iz Iraka i povlačenje iračkog otpravnika poslova iz Švedske. Evo kako su se švedske vlasti nosile s protestima u svojoj zemlji.
Da li je u Švedskoj dozvoljeno skrnavljenje Kurana?
U Švedskoj ne postoji zakon koji izričito zabranjuje spaljivanje ili skrnavljenje Kur'ana ili drugih vjerskih tekstova. Poput mnogih zapadnih zemalja, Švedska nema zakone o bogohuljenju.
Mogu li švedske vlasti zaustaviti takva djela?
Mnoge muslimanske zemlje pozvale su švedsku vladu da spriječi protestante u spaljivanju Kurana. Ali, u Švedskoj policija, a ne vlada, odlučuje hoće li odobriti demonstracije ili javna okupljanja.
Sloboda govora zaštićena je švedskim ustavom. Policija treba navesti konkretne razloge za uskraćivanje dozvole za demonstracije ili javno okupljanje, kao što su rizici za javnu sigurnost.
Stockholmska policija odbila je dvije prijave za proteste spaljivanja Kur'ana u februaru, pozivajući se na procjene švedske sigurnosne službe da bi takva djela mogla povećati rizik od terorističkih napada na Švedsku. Ali, sud je kasnije poništio te odluke, poručivši da policija mora navesti konkretnije prijetnje.
Može li se spaljivanje Kurana smatrati govorom mržnje?
Švedski zakon o govoru mržnje zabranjuje poticanje protiv grupa ljudi na temelju rase, etničke pripadnosti, vjere, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
Neki kažu da spaljivanje Kur'ana predstavlja huškanje protiv muslimana i da se treba smatrati govorom mržnje. Drugi kažu da su takva djela usmjerena protiv vjere islama, a ne protiv praktikanata, a kritika vjere mora biti pokrivena slobodom govora.
Tražeći smjernice od pravosudnog sustava, švedska policija podnijela je preliminarne optužbe za zločin iz mržnje protiv čovjeka koji je zapalio Kuran ispred džamije u Stockholmu u lipnju i ponovno uništio islamsku svetu knjigu u četvrtak. Na tužiteljima je da odluče hoće li ga službeno optužiti.
Izdvajaju li švedske vlasti muslimane i Kur'an?
Neki muslimani u Švedskoj koji su bili duboko povrijeđeni nedavnim spaljivanjem Kurana pitali su se hoće li švedska policija dopustiti skrnavljenje svetih knjiga drugih religija. Jedan je musliman očito odlučio to isprobati i zatražio je dozvolu da organizira prosvjed prošle subote ispred izraelske ambasade u kojem je rekao da namjerava spaliti Toru i Bibliju.
Iako su zvaničnici izraelske vlade i židovske skupine osudili planirani čin i pozvali švedske vlasti da ga zaustave, policija je odobrila čovjekov zahtjev. Međutim, kada se našao na mjestu događaja, muškarac je odustao od svojih planova.
Kako se na bogohuljenje gleda u drugim dijelovima svijeta?
Blasfemija je kriminalizirana u mnogim zemljama. Analiza Pew Research Centera pokazala je da je 79 zemalja i teritorija od 198 proučavanih imalo zakone ili politike koji zabranjuju bogohuljenje, definirano kao “govor ili radnje koje se smatraju prezirom prema Bogu ili prema ljudima ili predmetima koji se smatraju svetima”.
U najmanje sedam zemalja – Afganistanu, Brunejima, Iranu, Mauritaniji, Nigeriji, Pakistanu i Saudijskoj Arabiji – potencijalna kazna je smrt, piše Euronews.
(TBT, Mediji)
