Premda podacima CIA-e, ilegalno tržište droga u Sjedinjenim Državama etablirano je kao jedno od najprofitabilnijih na svijetu. Amerikanci su najveći svjetski potrošači kokaina, a svrstavaju se i među najveće potrošače drugih narkotika, poput heroina, marihuane i metamfetamina. Prema američkom Ministarstvu zdravstva i socijalnih usluga, skoro 20 miliona Amerikanaca u dobi od 12 ili više godina bili su konzumenti nedopuštenih droga 2004., …
Sve do nedavno, kada bi ljudi govorili o porocima s kojima se suočava hrvatsko društvo, najprije bismo pomislili na alkohol, nikotin, kocku ili prostituciju. Iako se droga spominjala i u školama i u javnosti, postojalo je uvriježeno mišljenje kako je to neki egzotični porok koji dolazi iz Južne Amerike i rezerviran za manjinu koja je financijski potkovana. I takvo gledište nije bilo specifično samo za Hrvatsku nego i za mnoge druge europske države. Ipak, stvarnost je puno tamnija. U novije vrijeme droga, odnosno narkotici, stigli su na vodeće mjesto poroka u svijetu pa tako i u Eropi i Bosni i Herecegovini. Posve se sigurno radi o najrazornijem poroku. Za sve nas koji nismo involvirani u korištenje, uzgoj ili distribuciju droga zvuči frapantno koliko su narkotici prisutni u životu zajednice, a poglavito mladih.
Javna je tajna kako povremeni konzumenti i stalni ovisnici o narkoticima u srednjim i većim evropskim gradovima mogu lahko pronaći drogu svake večeri prilikom noćnog izlaska. Ilegalna trgovina drogom postala je najzlokobnija bolest suvremenog čovječanstva, a osobito bolest mladog stanovništva. Droga je bolest društva i pojedinaca. Opasnija je do koronavirusa, HIV-a, tumora, terorističkih skupina ili bilo koje države. Za drogu ne postoje granice nego ona uništava društva iznutra i to veoma efikasno.
Definicija narkotika
Prema definiciji Enciklopedije, „narkotici se povezuju s opojnim drogama, supstancama prirodnog ili sintetskoga podrijetla višekratnom primjenom kojih se javlja psihička i fizička ovisnost, kao što su narkotički analgetici: opijum, morfin, kodein, heroin, metadon, te opioidi – nemorfinski i endogeni analgetici poput endorfina, encefalina i dimorfina.“ Prema svome učinku, narkotici se dijele u tri skupine: 1) sredstva opasna po zdravlje ljudi koja se ne koriste u medicini (heroin, meskalin, psilocibin, kanabis, LSD, crack, ecstasy); 2) sredstva koja su opasna po zdravlje ljudi, a rabe se u medicini (kokain, metadon, amfetamin, metamfetamin i dr.); 3) sredstva koja mogu ugroziti zdravlje ljudi, a koriste se u medicini (diazepam, lorazepam, meprobamat, itd). Narkotici se konzumiraju injekcijama, oralnim putem, pušenjem ili ušmrkavanjem.
Ilegalna trgovina drogom – unosna i raširena djelatnost
Trgovina (ili distribucija) droga odnosi se na proizvodnju, prodaju, prevoz i ilegalni uvoz i izvoz narkotika. Većina država zabranjuje trgovinu drogama. Kazne za posjedovanje droge često ovise o vrsti droge i njezinoj klasifikaciji, količini koja se krijumčari, mjestu na kojem se droga prodaje i načinu kako se distribuira. Ako se droga prodaje maloljetnim osobama, kazne mogu biti strože nego u drugim okolnostima. U nekim državama kazna može uključivati višegodišnje zatvorske kazne, bičevanje pa čak i smrtnu kaznu (u Singapuru, Maleziji, Indoneziji). Kad se to uzme u obzir, pojava krijumčarenja droge je izravan rezultat političke odluke da se droga kriminalizira. Procjene govore da je globalno tržište narkotika 2014. iznosilo između 426 i 652 milijardi dolara. S obzirom na to da je svjetski BDP te godine iznosio 78 biliona američkih dolara, ilegalna trgovina drogom može se procijeniti na gotovo 1% ukupne svjetske trgovine. Konzumacija ilegalnih droga globalno je raširena i vlastima je vrlo teško smanjiti stope konzumacije.
Premda podacima CIA-e, ilegalno tržište droga u Sjedinjenim Državama etablirano je kao jedno od najprofitabilnijih na svijetu. Amerikanci su najveći svjetski potrošači kokaina, a svrstavaju se i među najveće potrošače drugih narkotika, poput heroina, marihuane i metamfetamina. Prema američkom Ministarstvu zdravstva i socijalnih usluga, skoro 20 miliona Amerikanaca u dobi od 12 ili više godina bili su konzumenti nedopuštenih droga 2004., što znači da su upotrijebili ilegalnu drogu barem jednom u prethodnom mjesecu. Marihuana je najpopularnija droga među Amerikancima. Početkom 21. stoljeća došlo je do porasta upotrebe droga u Sjevernoj Americi i Evropi, a posebno je povećana potražnja za marihuanom i kokainom. Kao rezultat toga, mafijaške organizacije međunarodnog kriminala kao što su narko karteli Sinaloa i ‘Ndrangheta povećale su suradnju kako bi olakšale transatlantsku trgovinu drogom. U Evropi je također povećana upotreba još jedne nedopuštene droge, hašiša.
Narko rute
U pogledu latinskoameričke rute, Venezuela je narko čvorište za izvoz droge podrijetlom iz Kolumbije, Perua, Bolivije i ostatka Južne Amerike. Dalje ruta ide Srednjom Amerikom, Meksikom i karipskim zemaljama poput Haitija, Dominikanske Republike i Portorika do SAD-a i Europe. U Zapadnu Afriku (Nigeriju, Kamerun, Mali, Togo, Ganu) droga se uvozi iz Južne Amerike. U tim zapadnoafričkim zemljama se i „pere“ novac zarađen trgovinom narkotika. Istočnoafrička i južnoafrička ruta koriste se za distribuciju droge iz Afganistana prema Europi i SAD-u. Rute su poznate kao „južne rute“ a najviše se distribuira heroin. U Aziji narko rute prolaze Južnom i jugoistočnom Azijom, u novije vrijeme i Srednjom Azijom i Rusijom pogotovo od raspada SSSR-a kada su granice olabavljene. Heroin je droga koja se masovno izvozi iz pravca Azije u Europu i SAD. U Aziji je Afganistan je glavno izvorište heroina zajedno za područjem „Zlatnog trokuta“ (kako ga je nazvala CIA) – odnosi se na rubne i planinske dijelove Tajlanda, Mjanmara i Laosa. Osim na Zapad, iz tih država droga se distribuira i prema Australiji i Istočnoj Aziji. Iranska ruta postoji ali se manje koristi jer je iranska vlada provodila žestok rat protiv narko kartela.
S razvojem interneta sve više jačaju online rute. U lipnju 2021. Interpol je otkrio operaciju u 92 zemlje koja je zatvorila 113 hiljada web stranica koje su prodavale krivotvorene, nedopuštene lijekove i medicinske proizvode. Operacija je rezultirala uhićenjem 227 ljudi diljem svijeta, vraćanjem farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 23 miliona dolara i dovela je do zapljene približno 9 miliona uređaja i droga, uključujući velike količine lažnih testova za Covid-19 i maski za lice. Svjetski izvještaj o drogama Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC) iz 2022. daje najnovije zastrašujuće podatke o rasprostranjenosti ilegalne trgovine drogom i konzumacije narkotika diljem svijeta.
Kanabis – štete uzrokovane legalizacijom
Uzgoj kanabisa (marihuane) ostaje globalni fenomen i mnogo se proizvodi u zemlji u kojoj se konzumira. Suprotno najavama liberalnih političara, legalizacija kanabisa u dijelovima svijeta kao što su Sjeverna Amerika ubrzala je njenu svakodnevnu konzumaciju kao i negativne zdravstvene učinke, pogotovo među mladima. Zabilježen je i srodan povećan broja osoba sa psihijatrijskim poremećajima, veći broj samoubojstava i hospitalizacija. Istovremeno, legalizacija je povećala porezne prihode i općenito smanjila stope uhićenja zbog posjedovanja kanabisa.
Drastični porast proizvodnje droga
Za razliku od kanabisa, uzgoj drugih droga specifičan je za određenu regiju i često je koncentriran u vrlo malom broj zemalja. U posljednjih nekoliko godina, u samo tri zemlje (Afganistan, Mjanmar i Meksiko) uzgajalo se više od 95% globalnog uzgoja opijumskog maka. Tri zemlje (Kolumbija, Peru i Bolivija) zaslužni su za gotovo sav svjetski uzgoj grma koke. Izvješće UN-a bilježi rekordni porast proizvodnje kokaina, širenje sintetičkih droga na nova tržišta. Proizvodnja kokaina bila je rekordna u 2020., porasla je 11% u odnosu na 2019. na 1.982 tone. Oko 284 milijuna ljudi u dobi od 15. do 64. godine u svijetu je 2020. konzumiralo drogu, što je povećanje od 26% u odnosu na desetljeće ranije. To je populacija nešto veća od populaciji ogromne Indonezije (273 mil.) a znatno veća od Pakistana (223 mil.) i Brazila (212 mil.) Mladi ljudi koriste više vrsta droga, a razine uporabe danas nesmiljeno rastu.
Negativni utjecaj droga na zdravlje
Upotreba droga sa sobom brojne negativnih posljedice po zdravlje. To može uključivati niz poremećaja fizičkog i mentalnog zdravlja, od kojih su najvažniji ovisnost, HIV infekcija, bolesti jetre povezane s hepatitisom, predoziranje i prerana smrt. Od 284 miliona ljudi koji su koristili droge 2020. procjenjuje se da približno 13,6% pati od poremećaja ovisnosti o drogama. Ukupan broj pojedinaca za koje se procjenjuje da pate od ovisnosti povećao se s oko 27 miliona u 2010. na oko 38,6 miliona u 2020.UN-ovo izvješće procjenjuje da je 11,2 miliona ljudi diljem svijeta intravenski uzimalo droge. Otprilike polovica ovog broja živjela je s hepatitisom C, 1,4 miliona živjelo je s HIV-om, a 1,2 miliona s oboje.
U Africi i Latinskoj Americi osobe mlađe od 35 godina predstavljaju većinu osoba koje se liječe zbog poremećaja ovisnosti o drogama. U mnogim zemljama Afrike te Južne i Srednje Amerike, najveći udio ljudi koji se liječe zbog poremećaja ovisnosti o drogama primarno je uzrokovan kanabisom. U Istočnoj i jugoistočnoj Europi te u Srednjoj Aziji ljudi se najčešće liječe zbog poremećaja ovisnosti o opioidima. U SAD-u i Kanadi smrtni slučajevi od predoziranja većinom su potaknuti epidemijom nemedicinske uporabe fentanila. Zabilježeno je rekordnih više od 107 hiljada smrtnih slučajeva od predoziranja drogom u 2021., u odnosu na gotovo 92 hiljade u 2020.
Žene ostaju u manjini korisnika droga na globalnoj razini, ali imaju tendenciju da povećaju stopu konzumacije i preteknu muškarce. Žene sada čine između 45 i 49 posto korisnika amfetamina i nemedicinskih korisnika farmaceutskih stimulansa, farmaceutskih opioida, sedativa i sredstava za smirenje. Razlika u liječenju i dalje je velika. Premda je svaka druga osoba koja koristi amfetamine ženskog spola, žene čine samo jednu od pet osoba koje se liječe zbog poremećaja uzrokovanih uporabom amfetamina. Mnogim ženama nije dostupno adekvatno liječenje od ovisnosti. UN-ovo izvješće o drogama za 2022. također naglašava širok raspon uloga koje žene ispunjavaju u globalnim narko lancima, uključujući uzgoj koke, prijevoz malih količina droge, prodaju potrošačima i krijumčarenje u zatvore.
Negativni učinak na okoliš
Ilegalna tržišta droga mogu imati utjecaj na okoliš na razini nacionalne države, pokrajine ili na razini kućanstva. Ugljični otisak kanabisa u zatvorenom prostoru u prosjeku je između 16 i 100 puta veći od otiska konoplje na otvorenom. Ostali utjecaji na okoliš uključuju krčenje šuma povezano s nezakonitim uzgojem koke, otpad koji nastaje tijekom proizvodnje sintetičkih droga koji može biti 5 do 30 puta veći od volumena krajnjeg proizvoda i neadekvatno odlaganje otpada koje može izravno utjecati na tlo, vodu i zrak, a neizravno i na organizme, životinje i hranidbeni lanac.
Rekordni broj zapljena
Najveće količine droge zaplijenjene na globalnoj razini 2020. bile su biljke indijske konoplje. Zapljene kokaina također su porasle, usprkos pandemiji koronavirusa, na rekordne 1.424 tone iste godine. Gotovo 90% kokaina zaplijenjenog u svijetu 2021. krijumčareno je pomorskim transportom a osobito u kontejnerima koji se pokazuju kao bogomdani spremnici za narko kartele. Podaci o zapljenama pokazuju da se trgovina kokainom širi na druge regije izvan glavnih narko tržišta Sjeverne Amerike i Europe, s povećanim razinama trgovine u Africi i Aziji. Trgovina metamfetaminom nastavlja se zemljopisno širiti: 117 zemalja prijavilo je zapljene metamfetamina u razdoblju 2016.-2020. u odnosu na 84 zemlje u razdoblju 2006.-2010. U međuvremenu su se količine zaplijenjenog metamfetamina upeterostručile između 2010. i 2020. godine.
Proizvodnja opijuma u cijelom svijetu porasla je 7% između 2020. i 2021. na 7.930 tona, uglavnom zbog povećanja proizvodnje u Afganistanu. Međutim, globalna površina pod uzgojem opijumskog maka smanjila se za 16% u istom razdoblju. Na dva najveća tržišta metamfetamina zapljene su u porastu: 7% posto u Sjevernoj Americi, u jugoistočnoj Aziji 30% tijekom 2020. u odnosu na 2019. što su rekordne brojke u obje regije. Također je zabilježen rekordan broj zapljena metamfetamina u jugozapadnoj Aziji: skok od 50% u 2020. u odnosu na 2019.
Rat – raj za narko biznis
Nezakonita trgovina droga obično doživljava procvat u stanjima sukoba i ondje gdje je vladavina zakona slaba. Krijumčarenje i konzumiranje droge najčešće produžuje ratne sukobe. Podaci iz Bliskog istoka, Južne Amerike i jugoistočne Azije sugeriraju da konfliktne zone mogu djelovati kao magnet za proizvodnju sintetičkih droga. Povijesno gledano, zaraćene strane koriste drogu za financiranje sukoba i stvaranje prihoda. UN-ovizvještaj o drogama za 2022. također otkriva da sukobi mogu poremetiti i promijeniti rute trgovine drogom kao što se dogodilo u ratovima na Balkanu 1990-ihi u Ukrajini. Došlo je do vrtoglavog porasta u broju otkrivenih tajnih narko laboratorija u Ukrajini: porast sa 17 uništenih laboratorija u 2019. na 79 u 2020. Od njih 79 čak 67 laboratorija proizvodilo je amfetamine.
Kolumbija i Afganistan
Proizvodnja i distribucija droga u mnogim se slučajevima zemljopisno preklapa s ratnim sukobima. Najbolji primjeri uključuju Kolumbiju i Afganistan, zemlje koje su imale dugotrajne pobune i koje su zajedno odgovorne za značajan udio u globalnoj proizvodnji heroina i kokaina. U Kolumbiji su uzgoj i trgovanje listom koke bili ključni za višedesetljetno gerilsko ratovanje Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC). Međutim, kada je FARC pristao prekinuti svoje sudjelovanje u poslu s drogom u sklopu mirovnog sporazuma iz 2016. uzgoj koke nije smanjen, dijelom zato što sporazum nisu potpisale sve oružane frakcije. Također je došlo do povećanja uzgoja i trgovine koke u nekim područjima. Proizvodnja je dosegla rekordnu razinu 2017. jer su neki poljoprivrednici uzgajali koku kako bi dobili vladine potpore da je prestanu uzgajati.
U Afganistanu je nezakonita trgovina drogom usko povezana s dugotrajnom nestabilnošću, siromaštvom i ratovima. Opijum se koristi u sjevernim dijelovima zemlje od 18. stoljeća, ali je tek 1980-ih godina zemlja postala glavni globalni opskrbljivač. Dok trgovina drogom ima značajnu ekonomsku težinu u svim zemljama, nigdje nije toliko važna kao u Afganistanu, gdje čini značajan udio u nacionalnom gospodarstvu. Procjenjuje se da je prihod od ilegalne ekonomije opijata u Afganistanu iznosio između 1,8 i 2,7 milijardi dolara u 2021., što je ekvivalentno čak 12% BDP-a. Poljoprivrednici su dugo plaćali poreze nedržavnim akterima, uključujući talibane prije njihovog dolaska na vlast u kolovozu 2021.U svibnju 2021. afganistanska vlada izvijestila je da su talibani također bili umiješani u brzo rastuću proizvodnju metamfetamina.
Kako riješiti problem?
Problem uzgoja i ilegalne trgovine narkotika jedan je od glavnih problema čovječanstva u 21. stoljeću. Nema savršene formule kako riješiti taj problem jer da ima on bi dobrim dijelom već bio riješen. Ono što je sigurno jest da narko karteli spadaju u organizacije organiziranog kriminala a dobro se zna da organizirani kriminal postoji zato što ga država ili štiti ili tolerira. Da se uistinu države žele obračunati s narko kartelima i narko tržištem to bi u većini slučajeva uspješno učinile. Problem je što u nekim državama Latinske Amerike, Azije i šire moćne strukture društva su upetljane u tu ilegalnu djelatnost i imaju od nje koristi. Nesporno, nekim centrima moći širom planeta odgovara da se mladi drogiraju kako ne bi bili svjesni i pobunili se protiv brojnih nepravdi. Bilo kako bilo, da bi se konzumiranje droge smanjilo ili iskorijenilo važno je angažiranje međunarodne zajednice, nacionalnih vlada, organizacija civilnog društva i ostalih dionika koji moraju poduzeti hitne mjere, uključujući jačanje prevencije, bolje liječenje ovisnika te jaču borbu protiv narko kartela i narko lanaca.
(TBT, GEOPOLITIKA NEWS)
