TEME
Više od dva
miliona iz Bosne i Hercegovine rasuto je širom svijeta. Ovo je podatak
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice koji će državnim poslanicima biti
prezentiran na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH tokom ove sedmice
FOTO: Ilstracija
(public)
Više od dva
miliona iz Bosne i Hercegovine rasuto je širom svijeta. Ovo je podatak
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice koji će državnim poslanicima biti
prezentovan na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH tokom ove sedmice.
U informaciji na
nekoliko desetina stranica Ministarstvo iznosi podatke koji su šokantni, ali
čini se i nepotpuni s obzirom da nije tretirana 2016. u kojoj je po nekim
istraživanjima BiH napustilo na desetine hiljada ljudi.
U analizi se
navodi kako prostor BiH bilježi dugu historiju iseljavanja, te podsjećaju kako
se u razdoblju od 1948. do 1991. iz BiH iselilo 729.434 stanovnika, a u ratnom
periodu od 1991. do 1995. oko milion stanovnika. Također prema podacima iz
Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) od januara 1996. do marta 2001.
BiH je napustilo 92.000 mladih ljudi.
Historijat
iseljavanja
Prema podacima
koje prikuplja Ministarstvo ukupan broj osoba koje žive u inostranstvu a rođene
su u BiH, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 50 zemalja svijeta
iznosi 1.671.177, od čega u zemljama EU-a živi 57 posto, odnosno 955.780 osoba.
Ovaj broj ne obuhvata njihove potomke rođene u zemljama prijema.
– Ministarstvo ne
raspolaže podacima o brojnosti potomaka (druge i treće generacije) iseljenika,
ali procjenjuje da bi ukupan broj osoba koje vode porijeklo iz BiH, a žive u
inostranstvu mogao iznositi oko 2 miliona, stoji u informaciji.
Najveći broj
iseljeništva živi u Hrvatskoj (409.357), Srbiji (335.992), Njemačkoj (159.380),
Austriji (149.755), SAD (132.255), Sloveniji (96.921), Švajcarskoj (57.542) i Švedskoj
(56.477).
Prema podacima
Svjetske banke iz decembra 2015., stopa emigracije u BiH u odnosu na broj
stanovništva u zemlji iznosi 44,5 posto što našu zemlju svrstava na visoko 16.
mjesto u svijetu od ukupno 214 zemalja i teritorija.
Prema istim podacima,
sa ovako visokom stopom emigracije, BiH je znatno ispred Srbije (18%) i
Hrvatske ( 20,9%), te čak i ispred Albanije (43,6%) koja је godinama bila
vodeća zemlja u Europi ро stopi emigracije u odnosu na ukupno stanovništvo.
Iz BiH, stoji
između ostalog u izvještaju, sve češće odlaze cijele porodice, a prosječna
starost osoba koje su napustile BiH je manja od 40 godina. Glavni problem je
loš život BiH, nepostojanje mogućnosti za zaposlenje i loše uređene sve sfere
života…
30 posto
visokoobrazovano
– Nažalost,
emigracija je i danas kontinuiran proces, a njeni glavni uzroci su ekonomske
prirode. Nezaposlenost mladih u BiH je i dalje zabrinjavajuća i za 2014. godinu
iznosi 65,3 posto, a samo jedno od osam mladih ljudi starosne dobi 16-24 godine
je zaposleno u poređenju sa jednim od troje u EU.
Zbog toga ne
iznenađuje činjenica da je BiH suočena sa problemom odliva pameti, stoji u
izvještaju Ministarstva.
Odlivu mozgova u
zadnjim godinama doprinose i mnogi potpisani sporazumi sa zemljama EU o
zapošljavanju, ali i bezvizni režim.
Svjetska banka
procjenjuje da je ukupni postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH 23.9
posto, a ljekara 11,1 posto. Po ovim ciframa BiH zauzima vodeće mjesto u
svijetu po odlivu visokoobrazovanih ljudi. Iseljeništvo iz BiH je dobro
obrazovano. Većina posjeduje srednju stručnu spremu, dok visoku stručnu spremu
posjeduje 10-30 posto iseljeništva.
Napominju kako
emigracija za BiH predstavlja i demografski problem jer pored niskog prirodnog
priraštaja, koji je zadnjih godina negativan, emigracija je jedan od glavnih
uzroka velikog pada populacije na teritoriji BIH posljednjih decenija.
Dobro se snalaze
Ono što je
karakteristično za Bosance i Hercegovce koji su se otisnuli u svijet jeste da
se bolje snalaze u novim sredinama, bolje integrišu, prilagođavaju, uče jezike
i podižu svoj standard života mnogo brže od ostalih doseljenika.
U ratnom i
poratnom periodu većina građana BiH u inozemstvu je imala izbjeglički status,
međutim, već duži niz godina ovakav status je vrlo rijedak. Prema podacima
UNHCR-a iz juna 2015., u svijetu je registrovano 19.628 osoba iz BiH sa
izbjegličkim statusom, od kojih se preko 15.000 nalazi u Srbiji.
Većina izbjeglica
iz BiH uspjela je da formalizira status i popravi svoj položaj u mnogim
zemljama prijema, a integriraju se bolje u društvo od ostalih izbjegličkih
grupa.
-Istraživanje
urađeno 2010. godine pokazuje da većina iseljenika iz BiH relativno brzo
uspijeva regulisati svoj boгavišni i radni status u zemljama prijema, u
prosjeku već nakon 2,4 godine boravka u zemlji prijema, kažu iz Ministarstva.
Prema podacima
kojima raspolaže Ministarstvo broj naturaliziranih građana BiH koji su stekli
državljanstvo države prijema (ne računajući Hrvatsku i Srbiju) iznosi oko
500.000 osoba. Prema dostupnim podacima za četrnaest zemalja prijema, broj
državljana BiH u iseljeništvu koji imaju samo državljanstvo BiH i nisu stekli
državljanstvo zemlje prijema, niti imaju dvojno državljanstvo već imaju stalno
iii privremeno boravište je oko 450.000 lica.
Pomoć dijaspore
U izvještaju se
navodi i kako iseljeništvo redovno šalje novac u BiH koje se u zadnjih pet
godina kreću između 2 i 2,3 milijarde KM na godišnjem nivou, što predstavlja
stabilan prihod u zemlji. Istovremeno, štednja iseljeništva je nekoliko puta
veća od doznaka. Iako postoje vrlo uspješni primjeri, obim investiranja iz
iseljeništva još uvijek je nedovoljan.
Povratak iz
iseljeništva je takođe nedovoljan, iako više od polovine iseljenika izražava
želju da se vrati. Želja za povratkom većinom se veže za penzionisanje. Ministarstvo
naglašava i da postoji veliki interes iseljeništva da pomogne matičnoj državi i
investira, ali i da sve što je do sada urađeno na tom planu od strane BiH nije
dovelo do dobrih rezultata, kako u oblasti investiranja tako i u oblasti
povratka ili zadržavanja ljudi u BiH. Šta će Parlament reći na ove podatke
ostaje da se vidi.
Mnogi u BiH u
šali kažu kako postoje dva razloga zašto mladi i pametni ljudi odlaze iz BiH, a
to je činjenica da su mladi i pametni, ali i da vlast ne zna ili neće da da odgovor
na ovu pojavu. Jedino što vlast efikasno zna smisliti, čuje se zadnjih dana,
jeste da zatvore granice i u državi na silu ostave narod. Kakve odluke se
donose ne bi se iznenadili i da se ova opcija uskoro razmatra.
(The Bosnia
Times, Dnevni list)
