Narod Turske se povezivao s velikom pticom koja je najpoznatija kao simbol sjevernoameričkog praznika Dana zahvalnosti.
Ujedinjeni narodi su u četvrtak priznali preimenovanje zemlje u Turkiye što je potez za koji je ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao da će “povećati vrijednost robne marke naše zemlje”.
“Glavni razlog zašto Turska mijenja ime je uklanjanje povezanosti s pticom”, rekao je Sinan Ulgen, predsjednik istanbulskog think-tanka EDAM-a. “Ali također, izraz se koristi u kolokvijalnom jeziku za označavanje neuspjeha.”
Za predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji se kandidira za ponovni izbor sljedeće godine, novo ime na najbolji način izražava “kulturu, civilizaciju i vrijednosti turskog naroda”.
Međunarodne organizacije sada su obavezne koristiti novi naziv, ali to se neće dogoditi preko noći za širu javnost, rekao je Ulgen za CNN. “Vjerovatno će trebati mnogo godina da šira međunarodna javnost prijeđe s Turske na Turkiye.”
Ovo nije prvi put da nacija pokušava promijeniti ime, rekao je. Sličan pokušaj učinjen je sredinom 1980-ih pod premijerom Turgutom Ozalom, ali nikada nije dobio toliku snagu, rekao je.
Možda se iza tog poteza kriju politički motivi jer se Turci vraćaju na birališta sljedećeg juna usred velike ekonomske krize, piše CNN.
Ovo je “još jedna strategija koju je razvila turska vlada kako bi doprijela do nacionalističkih birača u ključnoj godini za tursku politiku”, rekao je Francesco Siccardi, viši programski menadžer u istraživačkom centru Carnegie Europe.
Vrijeme promjene imena je “ključno” za izbore sljedeće godine, rekao je. “Odluka o promjeni imena objavljena je prošlog decembra, kada je predsjednik Erdogan zaostajao u svim istraživanjima javnog mnijenja i kada je zemlja prolazila kroz jednu od najgorih ekonomskih kriza u posljednjih 20 godina.”
Erdoganova pozicija u anketama značajno je pala tokom godina. Ankete s kraja prošle godine pokazuju podršku vladajućoj stranci AK na oko 31-33% prema Reutersu, u odnosu na 42,6% tokom parlamentarnih izbora 2018.
Ulgen je međutim rekao da je promjena imena bila više strategija rebrendiranja kako bi se ojačao međunarodni ugled zemlje, a ne predizborni štos.
Vanjskotrgovinski deficit Turske porastao je u aprilu 98,5% na godišnjoj razini na 6,11 milijardi dolara, izvijestio je Reuters pozivajući se na Turski statistički institut. Godišnja je inflacija prošlog mjeseca skočila na 73,5%, što je najviši nivo u 22 godine.
Analitičari kažu da u kriznim trenucima predsjednik ima tendenciju pribjeći populističkim potezima kako bi odvratio pozornost od problema kod kuće. Ekonoska previranja, koja su već izvela ljude na ulice, bila su glavobolja za vladu.
“Novo ime će odvratiti domaću publiku od konkretnijih, hitnih problema i ponuditi predsjedniku Erdoganu još jedan argument u korist jače, tradicionalnije Turske”, rekao je Siccardi.
U još jednom populističkom potezu 2020. godine, Erdogan je izdao dekret o preuređenju istanbulskog historijskog bizantskog muzeja Aja Sofija u džamiju.
“U nedostatku konkretnih politika za rješavanje ekonomskih i političkih problema zemlje, Erdogan traži spas u populističkoj politici identiteta”, napisao je tada politički analitičar Seren Korkmaz o tom potezu.
“On jača turski nacionalizam i islamizam i cilja na opozicione osobe.”
“Novo ime također ima simboličku vrijednost, jer je usvojeno 1923. nakon što je nova nacija izašla iz pepela Prvog svjetskog rata. Njegovo usvajanje na globalnoj razini “učvrstilo bi Erdoganovo mjesto u turskoj historiji uz oca osnivača republike Mustafe Kemala Ataturka”, rekao je Siccardi.
(TBT, CNN)
