MARKER
Drevna forma prenošenja skrivenih informacija, poznata pod
nazivom steganografija, infiltrirala se u viralnu sferu interneta
FOTO: Ilustracija (Pixabay)
Zamislite da je vaš kompjuter “zaražen” virusom
koji otvara aplikacije kao što je Twitter, gdje umjesto vas postuje link koji
vodi do bezazlene fotografije cvijeta. Samo što u pitanju uopšte nije bezazlena
fotografija, već mreža kodova i tajnih instrukcija koje su neophodne da bi se
iz vašeg kompjutera izvukli podaci potrebni hakerima i kriminalcima.
To je, ukratko, način na koji je virus Hamertos, navodno
napravljen od strane grupe APT29 koja radi za rusku vladu, izvukao veoma
vrijedne i opasne informacije iz velikih međunarodnih korporacija.
Američka kompanija za cyber sigurnost “FajerAj”
pratila je digitalni trag virusa dok je skakutao između tri sajta – Twittera,
GitHaba i takozvanih “cloud” online hard diskova.
Hamertos je hakerima omogućavao da hakuju kompjuter preko
sakupljenih i sastavljenih instrukcija zamaskiranih u veoma “nedužan”
slikovni sadržaj, tehnikom poznatom kao steganografija
Danas, veliki broj kriminalaca, hakera, terorista i špijuna
oslanja se na ovakve tehnike skrivanja informacija. Što više
“slojeva” i “koraka” je primjenjeno, to je sigurnosnim
službama teže da razotkriju trag virusa.
Ova potpuno nova forma komunikacije omogućila je upućenima
da šalju bilo šta – od procurjele epizode serije, neobjavljene pjesme, do PDF-a
zabranjene knjige o pravljenju bombi ili dječje pornografije.
FOTO: Drevna
stenografska tabela (Wikipedija)
Steganografija je, međutim, postojala mnogo prije interneta.
Antički grčki historičar Herodot dokumentovao je jedan od najranijih poznatih
primjera steganografije još 44. godine pne. Jedna od metoda bilo je tetoviranje
poruka na glavu robova, koji bi poruku prenosili tek kada im poraste kosa.
Primalac bi obrijao roba i otkrio tajnu poruku skrivenu na otvorenom.
Problem sa modernom “internet steganografijom”
jeste što je veoma teška za otkriti, naročito pošto hakeri postaju sve vještiji
u tehnikama skrivanja informacija.
Ono što steganografiju čini pogodnijom za internet od
kriptografije jeste to što poruke koje su kodirane kriptografski po pravilu su
veoma teške za dekodiranje, ali lake za presretanje; steganografija je teška za
samo presretanje, dok je veoma laka za iščitavanje
(The Bosnia Times,
AO)
