MARKER
Bogumili, drevna kršćanska sekta koja je
dio historije Bosne i Hercegovine više nego ijedne druge zemlje na Balkanu, i
dalje postoji, sudeći prema Centru balkanskih bogumila koji je formiran i
djeluje u Zagrebu pod vodstvom izvjesnog Blaženog Ivana Bogumila
FOTO: Bogumil( Avaz)
Bogumili, drevna kršćanska sekta koja je
dio historije Bosne i Hercegovine više nego ijedne druge zemlje na Balkanu, i
dalje postoji, sudeći prema Centru balkanskih bogumila koji je formiran i
djeluje u Zagrebu pod vodstvom izvjesnog Blaženog Ivana Bogumila.
Ova organizacija ili skupina poštovalaca i
sljedbenika bogumilstva, kršćanskog učenja koje se pojavilo oko 10. stoljeća na
ovim prostorima i smatrano je herezom, ima svoju internetsku stranicu i
Facebook profil s više od 2.000 članova. Osnivač ove organizacije prepun je
pozitivnih riječi o Bosni i Hercegovini. Za njega navode da je mislilac, pisac,
pjesnik, glazbenik …
Narodna vjera
Duhovni učitelj zagrebačkih bogumila o BiH
kaže da je to “nebeski vrt koji cvjeta”, a bh. građane opisao je kao “stablo
buduće civilizacije svjetla”.
– Obožavam BiH kao da sam Bosanac napola.
Zbog čuvanja bogumilskog križa i širenja mira. BiH protiv svjetske vlade i
kumira – navodi, između ostalog, Ivan Bogumil.
Kako ističu, njihov cilj je “upoznavanje s
duhovnom školom suvremenih bogumila koju vodi veliki mistik i duhovni učitelj
današnjice”.
– Bogumilski pokret predstavljen je u više
država svijeta. Velika čast nam je imati ga na Balkanu, kolijevci bogumila.
Sjedište nam je u Hrvatskoj, ali u perspektivi, nadamo se imati centre diljem
Balkana. Bogumilstvo leži u praosnovi svih kultura, naroda i nacija zemlje –
istaknuto je na njihovoj internetskoj stranici.
S druge strane, Enver Imamović, bh.
arheolog i povjesničar, smatra da je vjera, i to bogumilska, u Bosni imala sve
odlike narodne vjere, ali nikad nije slijedila učenje službene Crkve. Rezultat
toga su sukobi, križarski ratovi i progoni u srednjom vijeku, navodi profesor.
Posjetili Sarajevo
U posjetu našoj državi bili su u travnju,
kada su održali predavanje o temi bogumilstva. Sudjelovali su i na Sajmu
knjige. Tada su se susreli s profesorom Imamovićem.
On za “Avaz” kaže da je dobro da postoji
jedan takav centar i da je lijepo da se to učenje i danas njeguje. BiH je, kako
kaže, davno trebala biti domaćin svjetskog kongresa o bogumilstvu, ali ratne
neprilike to su spriječile. Do danas ideja znanstvenog skupa nije zaživjela.
– Danas postoji samo ideja o tome, ali
svakako da ćemo raditi više na tome. Bosna je jedina u srednjem vijeku imala tu
vjeru, mi smo, praktično, bili rasadnik bogumilstva – kaže Imamović.
Formirali Crkvu bosansku
Iz historije je poznato da su bogumili
formirali i autohtonu Crkvu bosansku, neovisnu o Vatikanu i vezanu uz tadašnju
kraljevinu Bosnu. Prema nekim povjesničarima, ovaj pravac zagovarao je čistiju
verziju kršćanstva od službenog Vatikana, koji ju je u to vrijeme proganjao.
Zvanični simbol bio im je ljiljan.
I danas se uz njih vežu mnoge kontroverze,
a njihov period je predmet izučavanja. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici
stećci smatraju se ostacima bogumilske kulture, a postoje teze o masovnom
prelasku bogumila na islam.
(The Bosnia Times, Avaz.ba)
