EVROPA
Islamski propovjednik Fetulah Gülen, nekada
bliski Erdoganov saveznik – sada je turski neprijatelj broj jedan
FOTO: Erdogan, Gülen (public)
Predsjednik Erdogan čak želi da utiče na
vladu u Berlinu kako bi Gulenov pokret bio zaustavljen i u Njemačkoj-
U Turskoj su Gulenove pristalice pod
pritiskom koji im ugrožava egzistenciju: na dnevnom redu su hapšenja,
otpuštanja iz državne službe, maltretiranje preduzetnika i ušutkivanje medija.
Pokret je na putu da iskrvari. Tim važnije su međunarodne podružnice pokreta –
posebno u Njemačkoj. Propovjedniku Fetulahu Gülenu, koji je već godinama u
egzilu u Pensilvaniji, pripisuje se moćna mreža od oko 100 institucija: za
pomoć đacima, 30 privatnih škola, fondacije, trgovinska udruženja i medijske
kompanije.
U februaru 2015. sljedbenici Gulenovog
pokreta protestovali su protiv eksproprijacije Asja banke, koju su osnovali
Gulenovi ljudi. Predsjedniku Turske,R. T. Erdoganu smeta to što ne može svoje
neprijatelje da progoni i u Njemačkoj. „Turski zvaničnici su predstavnicima
Savezne vlade u nekoliko navrata proslijedili dokumente o Gulenovom pokretu“,
kaže se u odgovoru savezne vlade na upit poslaničkog kluba Ljevice. Te
informacije se odnose na „aktivnosti i pristalice pokreta u Turskoj i
Njemačkoj“, navodi se u tom odgovoru u koji imamo uvid.
Potraga za bivšim državnim tužiocem
Pored toga, Turska je Njemačkoj dostavila
zahtjeve za „izručenje dva bjegunaca koji su tijesno povezani sa Gulenovim
pokretom“. Njemačka vlada nije mogla da utvrdi da li bjegunci žive u Saveznoj
Republici. Jedan od bjegunaca je vjerovatno državni tužilac Zekerija Oz. On je
prvo vodio proces koji je brojne članove sekularne elite doveo iza rešetaka, a
onda su istrage protiv korupcije unijele pometnju i u visokim krugovima
Erdoganove stranke AKP. Krajem 2013. godine to je dovelo do otvorene borbe za
moć između Gülena i Erdogana.
Krajem 2015. Oz je pobjegao iz Turske da bi
izbjegao hapšenje, zajedno sa također optuženim bivšim kolegom. Od tada, on je
navodno viđen nekoliko puta u Njemačkoj. Ono što je upadljivo o odgovorima
Savezne vlade jeste da je njen odnos sa Gulenovim pokretom sveden na minimum te
da se dosadašnji oblici saradnje prekinuti.
Njemačka vlada šuti
Njemačka vlada izbegava jasan stav o
pitanju da li su Gulenove pristalice politički proganjane u Turskoj. „
Satiričar Bemerman, ugnjetavanje Kurda i bezvizni režim već pružaju dovoljno
eksploziva za dogovor o izbjeglicama. Zato ne žele da se sa Gulenom doliva ulje
na vatru“, kaže političarka Ljevice Ula Jelke tumačeći takav kurs vlade.
Istovremeno, vlada održava kontakte sa Gulenom, u slučaju da se u borbi za
vlast u Turskoj situacija promijeni.
Prema već pomenutom odgovoru, od 2014.
godine je Savezna vlada vodila više razgovora sa predstavnicima Fondacije
Dijalog i obrazovanje koja se predstavlja kao Gulenov lobi u Njemačkoj. Što je
jači pritisak iz Ankare, tim je za Gulenov pokret važnije da ima kontakte u
neposrednoj blizini političara i predstavnika javnog života u Njemačkoj.
Kritika zbog pokroviteljstva
Jedno udruženje blisko Gulenovom pokretu u
subotu u Düsseldorfu organizuje međunarodni Festival jezika i kulture. Oko 500
djece i mladih iz 40 zemalja treba da predstave kulture svojih zemalja.
Pokroviteljstvo je preuzeo Rajner Šmelcer, socijaldemokrata i ministar rada u Sjevernoj
Rajni-Vestfaliji. Na pitanje Hesenskog radija, Ministarstvo ističe da je riječ
„o poznatoj manifestaciji za djecu, mlade i kulturu“ i da Gulenov pokret nije
na crnoj listi njemačkih službi. Pored toga, i političari drugih stranaka su
bili pokrovitelji sličnih Gulenovih manifestacija prethodnih godina.
Demokršćanska opozicija u pokrajinskom
parlamentu je kritikovala to što je ministar preuzeo pokroviteljstvo. „Pokret
se samo kiti plemenitim ciljevima dok je u osnovi to čist islamski-turski
nacionalizam“, rekao je Danijel Zifeke, predsjednik Odbora unutrašnjih poslova
u parlamentu Sjeverne Rajne-Vestaflije.
(The Bosnia Times)
