EVROPA
Francuski pisac i filozof Pascal Bruckner izrekao je sinoć u Muzeju Mimari svoje jasno “ne” kako islamofobiji, tako i islamofiliji, zauzeo se da se u Evropi uspostavi dijalog s oko 15 ili 20 miliona muslimana koji njoj žive te da se na tome dijalogu ustraje
FOTO: Bruckner (Hina)
Francuski pisac i filozof Pascal Bruckner izrekao je sinoć u Muzeju Mimari svoje jasno “ne” kako islamofobiji, tako i islamofiliji, zauzeo se da se u Evropi uspostavi dijalog s oko 15 ili 20 miliona muslimana koji njoj žive te da se na tome dijalogu ustraje.
Bruckner je bio jedan od gostiju na predstavljanju jubilarnoga, 20. broja Evropskog glasnika koji je u Muzeju Mimari okupio brojnu publiku, koju je Bruckner uveo u sadržaj te jubilarne revije govoreći im o aktualnoj temi “Evropa, islam i islamizam”.
Bruckner – je li islam spreman za samokritiku, sličnu kršćanskoj
Kraći osvrt na promjene koje je kršćanstvo doživjelo u Evropi u nekoliko posljednjih stoljeća, Bruckner je počeo anegdotom vezanom uz nedavni posjet iranskog predsjednika Hassana Rouhanija Italiji, kada je, rekao je, vino bilo potpuno ‘maknuto’ s menija, dodavši kako riječi za vino više nema ni u iranskom vokabularu. Za Brucknera je taj anegdotalni podatak relevantan jer vino smatra “svakodnevnim detaljem”.
Podsjetio je kako se odnos prema kršćanstvu u Evropi mijenjao pa ga je tako, primjerice, “Francuska revolucija prognala, danas su evropske države sekularne, a Katolička crkva je na Drugom vatikanskom koncilu zatražila univerzalni oprost od svih – Židova, protestanata, robova i svih kojima je tokom historije nanijela zlo”. Za Brucknera je zato relevantno pitanje – je li, gotovo sedam stoljeća mlađi islam spreman za sličnu samokritiku.
Evropska i svjetska ljevica i dalje smatraju islam “religijom potlačenih”
Istaknuvši kako se terorizam nikako ne smije poistovjećivati s islamom zbog mnogih umjerenih vjernika, Bruckner je predložio da se razluče pojmovi islam i islamizam. Kada je riječ o aktuelnoj situaciji porasta radikalnoga islamizma, Bruckner je ukazao na, za njega relevantan, problem da evropska i svjetska ljevica još smatraju islam “religijom potlačenih” i stalno podsjećaju Evropu na njene kolonijalističke grijehe zbog kojih su čvrsto uvjereni da Evropa i zapad nemaju nikakvo pravo kritike bilo čega što se događa u islamskim državama. Stajalište je potkrijepio dvama primjerima -jedan je da se zbog poštovanja civilizacijskih i kulturoloških običaja islamskih vjernika čak i na dječjim igralištima u Evropi odvajaju dječaci od djevojčica. Drugi je primjer da nikakvih reakcija nije bilo kada se francuski satirički časopis “Charlie Hebdo” na svojim naslovnicama izrugao Isusu Kristu i Mojsiju, a proglašena je fetva kada je taj časopis objavio karikature proroka Muhameda. Bruckner je napomenuo kako se to prvi put dogodilo u jednoj zemlji koja ne podliježe šerijatskom pravu.
Bruckner – odbacivanje fundamentalizma proizlazi iz evropskog duha
Bruckner je uvjeren kako odbacivanje fundamentalizma proizlazi iz evropskog duga, ali je ukazao, s tim u vezi, na još jedan evropski problem – slabost Evrope prema kritičkom izražavanju o religijskim temama. U argumentaciji se ovaj put Bruckner poslužio dokumentarnim filmom o mladiću koji prodaje sve svoje stvari koje su dio svakodnevnog života njegovih vršnjaka na zapadu da bi otišao u džihad. Dodao je kako to ukazuje na raskorak između hipermodernog zapada i radikalizma toga mladića, odnosno, ustvrdio je “iza svega stoje temeljne svjetonazorske razlike”. To pak, rekao je “izrijekom znači da mladi na zapadu vole ovaj život, a mladić voli i želi smrt, odnosno okončanje ovoga života kako bi stigao u bolji, a ‘putovnica’ za taj bolji život je što više žrtava u životu koji ne voli”.
To je rat ideja, a rješenje je inkluzija, ne integracija – Bruckner
Za Brucknera nema dvojbe da je riječ o ratu ideja, a na pitanje koje je sam postavio, je li rješenje toga rata islamizacija Evrope ili europeizacija islama, odgovorio je kako smatra da je rješenje inkluzija, a ne integracija, put dijaloga i kulturni dijalog s muslimanima koji žive u Evropi . Ipak, Bruckner je, kako je rekao, svjestan da se time neće riješiti problem Islamske države u čijem je temelju da je islam neupitna religija koja ne podnosi ni jednu drugu vjeru, odnosno islam nikako ne želi biti jedna od religija, već jedina istinska monoteistička religija, za razliku od židovstva i kršćanstva.
(The Bosnia Times, Hina)
