KOLUMNA
Prijedlozi predsjednika Aleksandra Vučića za balkanski blok
slobodne trgovine izazvali sumnje u brojnim glavnim gradovima da Srbija nastoji
vratiti svoju regionalnu hegemoniju.
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Bilo koja dugoročna ekonomska struktura na jugoistoku Evrope
ne donosi koristi aspirantima za EU, štaviše, ona pomaže Moskvi u njezinu
nastojanju da slomi i demontira Zapad.
U toku je kampanja da se spriječi sljedeći važan korak u
razvoju Evrope, uključivanje cijelog Balkanskog poluotoka u EU. Dok Moskva
nastoji potopiti projekt evropske integracije, Beograd je predložio regionalnu
zonu slobodne trgovine i carinsku uniju zapadnog Balkana, što bi mogli
iskoristiti protivnici proširenja EU te ga odgoditi ili diskvalificirati od
članstva zemlje koje žele ulazak. Prije 20 godina, dok su postkomunističke
zemlje srednje Evrope radile na pristupanju EU, neki glasovi u zapadnim
prijestolnicama promicali su regionalni blok slobodne trgovine, pa čak i
odvojenu političku alijansu koja bi u stvari držala nove demokracije na
puškometu. Vlade u tim zemljama kalkulirale su da bi regionalna ekonomska
integracija mogla ubrzati ekonomski rast, ali da bi također mogla postati
preprekom za ulazak u EU. Kao rezultat, Poljaci, Česi i Mađari odbili su biti
uhvaćeni u zamku bilo kakvog zamjenskog aranžmana. Čak je Višegradska skupina
smatrana kamenom smutnje u ulasku u EU, a ne regionalnom strukturom.
U tom kontekstu su prijedlozi predsjednika Aleksandra Vučića
za balkanski blok slobodne trgovine izazvali sumnje u brojnim glavnim gradovima
da Srbija nastoji vratiti svoju regionalnu hegemoniju ekonomski integrirajući
zemlje koje su nekad činile Jugoslaviju plus Albanija. I stvarno, Vučić je
priznao da je integrirana slobodna zona politički projekt, a ne samo ekonomski.
Zemlje povezane sa susjedima kroz zajednički legalni ekonomski prostor imaju
tendenciju postati ovisne jedna o drugoj u ostvarivanju standarda EU pa
najsporija može zadržati najbržu.
Stvaranje novog zajedničkog tržišta u regiji nije potrebno
jer su mnoge zemlje bile dijelom Srednjoevropskog sporazuma o slobodnog
trgovini (CEFTA) od 2007. godine. CEFTA je osnovana 1992. godine kako bi
pomogla članicama da se pripreme za članstvo u EU, a ne da služi kao zamjena.
Svaka zemlja koja se pridružila EU slijedom toga je izašla iz CEFTA-e i nije
bila uključena ni u jednu drugu alternativnu regionalnu carinsku uniju. Bilo
koja dugoročna ekonomska struktura na jugoistoku Evrope ne donosi koristi
aspirantima za EU; štoviše, ona pomaže Moskvi u njezinu nastojanju da slomi i
demontira Zapad. Vučićev prijedlog za integriran ekonomski prostor proširit će
ruski otisak u regiji i povećati njezin politički prodor.
Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom i
stvaranje novog regionalnog sporazuma bi naškodilo CEFTA-i te vezalo svaku
zemlju zapadnog Balkana preko Srbije u rusku orbitu. Ruska vlada podupire svaku
ekonomsku ili političku zamjenu za EU koja bi oslabila evropski projekt i
omogućila jačanje njezina strateškog utjecaja. U stvari, Moskva vidi EU bitno
opasnijom dugoročnom prijetnjom svojim ambicijama nego NATO. EU standardi
legaliteta, transparentnosti i konkurentnosti izazov su za ruski mračni i
korumpirani poslovni model, dok poticanje političkih i ljudskih prava potkopava
ruski autokratski model vlasti. Za Kremlj je lakše manipulirati slabim državama
i autoritarnim liderima izvan EU nego surađivati s demokracijama unutar Unije
koje održavaju redovne izbore i često mijenjaju vlade.
Brexit, populizam, nacionalizam i drugi problemi koji dovode
do podjele unutar EU rado su viđeni u Moskvi jer bi mogli skršiti Uniju i
omogućiti za Rusiju prestižne bilateralne sporazume. Kremaljski propagandni
kanali neprestano kritiziraju EU zbog sekularizma i liberalizma, zbog navodne
propasti multikulturalizma i nekontrolirane imigracije. Posebice iskorištavaju
odabir nacionalističkih, ultrakonzervativnih i ksenofobnih skupina kako bi
ojačali svoju vijest o dekadenciji Zapada i Rusiji kao navodnom branitelju
tradicionalnih vrijednosti.
Kremlj u tom kontekstu gleda na Balkanski poluotok kao
najslabiju evropsku kariku, gdje se konkurencija s EU može povećati, gdje se
može manipulirati konfliktima, pronaći novi potencijalni saveznici i
iskoristiti ekonomske prilike u korist Moskve. Kako bi kompenzirala svoje vojne
i ekonomske slabosti vis-à-vis Zapada, Moskva raspoređuje širok spektar
političkih, financijskih i informacijskih alata kako bi ostvarila svoje
strateške ciljeve. Nastojeći diskvalificirati zapadni Balkan i druge zemlje od
ulaska u EU, Moskva promovira lokalne nacionalizme, korumpirane političare i
oligarhe koji favoriziraju ruske poslovne interese i potiču energetsku ovisnost
zemalja. Sabotirajući napredak prema EU, predsjednik Vladimir Putin nastoji
sačuvati disfunkcionalne zemlje na prostoru bivše Jugoslavije. To preduhitruje
provedbu zakonskih standarda EU i olakšava korupciju nacionalnih lidera.
Zadržavanje zapadnog Balkana izvan EU i raspirivanje
lokalnih sporova podriva evropsko jedinstvo i vjerodostojnost same EU.
Čak ako iza toga stoje konstruktivni politički i ekonomski
motivi, fokus Beograda na regionalnu zonu slobodne trgovine i carinsku uniju
zapadnog Balkana nesvjesno ide na ruku Moskve, kao i evropskih populista i
nacionalista. To daje dodatno streljivo onima koji traže zamjenu za pristup EU
čineći da kvalificiranije zemlje, kao što je Crna Gora, postanu ovisne o
slabijim susjedima i tako opstruiraju njihov napredak prema evropskoj matici.
(TBT, Washington Mail)
