KOLUMNA
Kako se iluzija susretljivog Kremlja
raspala, ključno je pitanje kako obuzdati ambicije Moskve i kako ojačati ranjiv
istočni bok NATO-a
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Prošlosedmični summit NATO-a potvrdio je
opredijeljenost Saveza ne samo da odvrati rusku nasrtljivost, nego i da izgradi
djelotvorniju zajedničku obranu. Od ruskog napada na Ukrajinu NATO je
oživljavao svoju temeljnu misiju obrane članica od vanjske agresije. Kako se
iluzija susretljivog Kremlja raspala, ključno je pitanje kako obuzdati ambicije
Moskve i kako ojačati ranjiv istočni bok NATO-a. Središnji trenutak summita u
Bruxellesu bio je kratki govor predsjednika Donalda Trumpa koji je u novom
stožeru NATO-a izgrdio više saveznika jer ne pridonose dovoljno Savezu. Iako bi
netko mogao dovesti u pitanje prikladnost trenutka za prigovore – na svečanosti
koja je trebala pokazati jedinstvo NATO-a – njegova kritika ima određenu
valjanost. No, nedovoljna je pozornost posvećena ključnom odlomku Trumpova
govora u kojem je izjavio da “NATO budućnosti mora podrazumijevati
usredotočenost na terorizam i imigracije, prijetnje iz Rusije i one na istočnim
i južnim granicama NATO-a”. Dva faktora mogla bi omogućiti Trumpu da oživi
Savez: njegovo upozorenje o budućnosti NATO-a i njegov odabir snažnog
sigurnosnog tima.
Oštrica Trumpove srdžbe bila je usmjerena
na one evropske vlade koje trajno ne uspijevaju odvojiti dva posto BDP-a za
svoju nacionalnu obranu, unatoč zajedničkim zahtjevima NATO-a. Trump traži da
američki porezni obveznici ne bi trebali biti primarno odgovorni za obranu
bogate Europe. Iako je predsjednik vjerojatno zanemario činjenicu da se sva
sredstva za nacionalnu obranu ne troše na Savez, njegova temeljna zamjerka da
brojne zapadnoeuropske zemlje zavlače sa svojim doprinosom vojnim misijama ne
može se pobiti. Opredijeljenost Bijele kuće da ojača NATO vidljiva je u odabiru
Trumpova sigurnosnog tima. Ministar obrane James Mattis odani je zagovornik
Saveza te je izjavio da je veza između SAD-a i NATO-a kritična komponenta
regionalne i globalne sigurnosti. Mattis i Pentagon razumiju da ruska prijetnja
Europi raste i da NATO treba djelovati prema Moskvi s pozicije moći. Potpredsjednik
Mike Pence i savjetnik za nacionalnu sigurnost general H. R. McMaster također
ne gaje iluzije o tome da je cilj Kremlja razmontirati NATO i reducirati
američki utjecaj u Europi. Sada je prilika da se modernizira i ojača NATO uz
opredijeljenost rastućeg broja saveznika. Kako bi se taj zadatak izvršio,
Trumpov tim trebao bi pokrenuti nekoliko inicijativa.
Usrži učinkovitog NATO-a su dostatni
resursi za povećanje sposobnosti. Nedavno najavljeno povećanje američkog
obrambenog proračuna dobro je primljeno među saveznicima s prve linije. Glavni
tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zaključio je kako je to znak podrške Washingtona
europskoj sigurnosti. Nacrt Trumpova proračuna uključuje 4,8 milijardi dolara
za Inicijativu europskog ohrabrenja (ERI), fond koji je osnovao Barack Obama
kako bi zaštitio istočni bok od ruske agresije. Fond je rastao s inicijalnih
milijardu dolara 2015. na 3,4 milijarde u 2016. godini. Trumpov prijedlog
dodaje još 1,4 milijarde što će rezultirati brojnim vježbama, nabavom oružja i
ulaganjem u infrastrukturu. Također će pomoći osigurati prisutnost rotirajućih
američkih snaga duž istočnog boka. Zemlje s prve linije unutar NATO-a nisu bile
pogođene Trumpovim zahtjevima za povećavanje izdvajanja za obranu jer su ih ili
ispunile ili obećale da će to učiniti u sljedećim proračunima.
One traže dugoročnu predanost nastavku
odvraćanja, što žele razviti u učinkovit sustav preventivne obrane. To će
tražiti još intenzivniju suradnju Saveza i isprepletenost odvraćanja protiv
ruskih konvencionalnih prijetnji, kao i nekonvencionalnu subverziju koja
uključuje kibernetičke napade, dezinformacije i podršku političkim radikalima.
Na razini konvencionalne vojske, trenutačno raspoređivanje multinacionalnih
NATO-ovih bataljuna primarni je signal za odvraćanje ruske intervencije na tri
baltičke države i Poljsku. Cilj im je naznačiti da bi svaki vojni potez
pokrenuo NATO-ov protunapad širokih razmjera. Izazov za NATO je stvoriti
sposobnost, uključujući trupe, transport i infrastrukturu za brzo mobiliziranje
pojačanja i snaga koje slijede, demonstrirajući odlučnost za obranu svakog
saveznika. Takav je stav nužan za učinkovito odvraćanje.
NATO također mora poboljšati nacionalnu i
zajedničku obranu protiv nevojnih napada kao što su kibernetičke sabotaže,
poticanje etničkih sukoba, dezinformacijske ofenzive, političko uplitanje i
ekonomska subverzija. Dok se svaka država mora sukobiti s nedobrodošlim stranim
prodorom te ga razoružati, Savez mora pokazati da je spreman za svaku razinu
sukoba, razvijajući napadačke kibernetičke sposobnosti i komponente
informacijskog rata, kao i posebne jedinice uvježbane za specijalne operacije
na neprijateljskom teritoriju. Izglednost otvaranja alternativnih bojišnica
protiv agresivnog protivnika stvorila bi nepredvidivost i moguće destabilizirajuće
probleme za Rusiju ako intervenira u nekoj državi članici NATO-a. Ciljana
potrošnja i kreativne napadačke opcije zatim bi mogle postati ključne
komponente jače zajedničke obrane istočnog boka.
(TBT, Washington Mail)
