KOLUMNA
Ako dođe do drugog kruga između Marine Le Pen i drugog
kandidata, muslimansko biračko tijelo će glasati za njenog protivnika
Piše:Ali Saad, thebosniatimes.ba
Islam je u Francuskoj neprekidno u fokusu pažnje javnosti
tokom proteklih nekoliko godina. Pa ipak, tokom izborne sezone 2017, malo se
pažnje posvetilo tome šta muslimani kao birači misle o drugom krugu
predsjedničkih izbora.
Vrijedi se pozabaviti pitanjima o potencijalnom „glasu
muslimana“ koji bi mogao biti odlučujući faktor na izborima.
Muslimansko biračko tijelo
Islam je druga najveća religija u Francuskoj i muslimani čine
oko pet posto francuskog biračkog tijela, i približno osam posto ukupne
populacije.
Istraživanja ili studije zasnovane na religiji, rasi ili boji
kože francuskih državljana zakonom su zabranjene u Francuskoj. Istraživači se
zato često moraju oslanjati na podatke kao što su očevo prezime i geo-etničko
porijeklo kako bi odredili religijsku pripadnost ispitanika. Ovo posebno dolazi
do izražaja kada se analiziraju stavovi francuskih muslimanskih birača, posebno
u predgrađima gradova kao što su Pariz, Marseilles ili Lyon, gdje postoji
visoka koncentracija francuskih državljana sjevernoafričkog porijekla.
Pitanje islama ponovo će biti ključno i vjerovatno će
uzrokovati oštre debate između dva kandidata u drugom krugu.
Studija koju je u 2012. proveo Francuski institut za javno
mnijenje (IFOP) pokazala je da je 86 posto muslimanskih birača glasalo za
Francoisa Hollandea, koji je pobijedio na izborima sa približno 51 posto
glasova. Muslimani birači, kojih prema procjenama ima pet posto u državnom biračkom tijelu, su
stoga prevagnuli u korist socijalističkog kandidata.
To je bio rezultat masovne mobilizacije u predgrađima velikih
francuskih gradova protiv Hollandeovog protivnika Nicolasa Sarkozyja, koji je
usvojio oštru retoriku o islamu i koji nije pokazao nikakav interes da se
suprotstavi talasu islamofobije koji je zavladao širom Francuske tokom svog
predsjedničkog mandata.
Iako su islam i islamofobija privremeno pali u drugi plan u
periodu nakon prvog kruga izbora, ustupivši mjesto različitim skandalima i
političkim prepucavanjima, to vjerovatno neće biti tako u drugom krugu.
Pitanje islama ponovo će biti ključno i vjerovatno će
uzrokovati oštre debate između dva kandidata u drugom krugu, posebno ako Marine
Le Pen iz Nacionalnog fronta dođe do drugog kruga.
Predsjednički kandidat koji će se suočiti sa Le Pen
vjerovatno će igrati na kartu multikulturalizma i nacionalnog jedinstva,
obećanja socioekonomskog razvoja i implementacije zakona protiv diskriminacije,
kao i drugih pitanja koja mogu potaknuti muslimane da glasaju za njega.
Svakodnevni problemi
Francuski muslimani su decenijama glasali za ljevicu
(socijalističke i komunističke stranke), motivisani humanističkim vrijednostima
za koje bi ljevica trebala da se zalaže. Ali u proteklih nekoliko decenija
muslimanski birači (sada druga i treća generacija) su sazreli i njihove
političke naklonosti postale su raznovrsnije.
Ako postoji jedno pitanje koje povezuje sve muslimanske
birače, onda je to islamofobija.
U nedostatku stvarne masovne političke dosljednosti jednoj
stranci ili pokretu, francuski muslimani se više zanimaju za socioekonomska
pitanja kao što su prilike za zaposlenje, dobrobiti i diskriminacija, pitanja
koja su zajednička ostatku francuske populacije.
Dakle, u teoriji, bilo
koji kandidat – izuzev Marine Le Pen – koji predloži realistična i izvodiva
rješenja i alternative ovim pitanjima bit će favorit fancuskih muslimana, kao i
drugih segmenata društva koji su pod utjecajem sličnih socioekonomskih uslova.
Drugim riječima, odluka kome će francuski muslimani dati glas nije motivisana
njihovom vjerom već pitanjima i problemima koji utječu na njihov svakodnevni
život.
Ako postoji jedno pitanje koje povezuje sve muslimanske
birače, onda je to islamofobija. Zato je stav koji svaki od kandidata zauzme u
vezi ovog pitanja, ono što može odlučiti u njihovu korist na izborima.
Upravo se to desilo na izborima 2012, kada su francuski
muslimani glasali uglavnom za Hollandea jednostavno zato što se obećao boriti
protiv diskriminacije, rasizma i islamofobije.
Danas, praktično svi kandidati obećavaju da će se boriti
protiv socijalnih problema koji utječu na manjine u državi, ali njihovi stavovi
se umnogome razlikuju kada su u pitanju islam i islamofobija.
Primjera radi, tokom kampanje za preliminarne izbore 2016,
Francois Fillon je izjavio da „Francuska ima problem sa islamom“ i da ova
religija prijeti nacionalnom jedinstvu.
Ovakva retorika brine francuske muslimane jer stigmatizira
muslimansku populaciju, ugrožava je i čini je podložnom za dodatne kritike u
vezi vjere.
Prema tome, iako bi muslimani u prvom krugu mogli glasati za
različite kandidate, ukoliko Marine Le Pen dođe do drugog kruga, muslimanska
populacije će vjerovatno podržati njenog protivnika.
Iako muslimansko biračko tijelo u Francuskoj nije homogen i
disciplinovan glasački blok, budući da ga pokreću različita socioekonomska
razmatranja, postoji mogućnost da će glas muslimana biti glas protiv jačanja
krajnje desnice u francuskoj politici i normalizacije islamofobije,
diskriminacije i ultranacionalizma u francuskom društvu.
(TBT, Al Jazeera)
