KOLUMNA
Njegova budućnost možda ovisi o tome što će izroniti iz
kongresne istrage o Trumpovim poslovima s ruskim režimom
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Administracija Donalda Trumpa stara je samo mjesec dana, a
po Washingtonu se već priča o opozivu predsjednika. Njegova budućnost možda
ovisi o tome što će izroniti iz kongresne istrage o Trumpovim poslovima s ruskim
režimom. Neki “dobro upućeni” vjeruju da bi se ishod mogao usporediti
sa zloglasnim skandalom Watergate i ostavkom Richarda Nixona. U Kongresu raste
sumnja da je nedavno otpušteni savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn
tijekom izborne kampanje obećao Moskvi ublažavanje sankcija u zamjenu za
hakiranje e-mailova Hillary Clinton, što je pomoglo Trumpu da pobijedi na
izborima. Takav čin privatnoga građanina je protuzakonit. Osim toga, prema
informacijama koje su iscurile iz američkih obavještajnih službi, i drugi
članovi Trumpove kampanje redovito su komunicirali s ruskim obavještajnim
operativcima. To otvara ključno pitanje koje bi moglo ubrzati opoziv: je li sam
Trump, ili članovi njegova tima, surađivao sa stranim neprijateljima kako bi
srušio američke izbore? Nadalje, pokušava li Trumpova administracija sakriti
skandal skrivajući se iza kamuflaže “lažnih vijesti”?
Opoziv nije jednostavan pravni mehanizam, nego politički
akt. Dok republikanska kongresna većina vjeruje da Trump može progurati njihovu
zakonodavnu listu želja, opoziv se čini malo vjerojatnim. Ipak, ako se dokaže
da je Trump bio u zavjeri s ruskom obavještajnom službom, tada bi čak i
republikancima bilo teško ignorirati dokaze. Američki utemeljitelji namjerno su
upotrijebili širok pojam “ozbiljni zločini i prekršaji” kako bi
predsjednika, potpredsjednika i članove kabineta mogli pozvati na odgovornost.
Opozvanoga dužnosnika ne optužuju tužitelj ili sudovi, nego se proces vodi pred
Zastupničkim domom, sudi mu Senat i ako ga osude, uklanja se iz Ureda kako bi
se obnovilo poštivanje Ustava. I druge optužbe protiv Trumpove administracije
nastavljaju eskalirati, posebno kad je riječ o njegovu navodnom sukobu interesa
koji bi mogao potkopati nacionalnu sigurnost. Postoji zabrinutost zbog mogućeg
kršenja ustavne klauzule o primanjima koja je napravljena kako bi se spriječili
korupcija i vanjski utjecaj na političke odluke. Demokrati u Kongresu zatražili
su transparentnost za Trumpove poslovne dogovore i objavu njegove porezne
prijave. Tvrde da se Trump nije udaljio od vlasništva nad svojim globalnim
poslovima pa je stoga moguća meta podmićivanja ili ucjene stranih sila koje
žele utjecati na njegovu politiku. Neki iz Kongresa upozoravanju na legalne
korake, uključujući i mogućnost opoziva. Slični se procesi odvijaju i u vezi s
Trumpovim izvršnim uredbama koje su blokirale imigraciju iz odabranih zemalja s
muslimanskom većinom.
Ako predsjednik naredi saveznim agencijama da ignoriraju
pravosudne odluke koje zaustavljaju njegove naredbe o imigraciji, Kongres bi
mogao donijeti rezoluciju o prigovoru. Ali, ako predsjednički unilateralizam
ustraje, moglo bi doći do novog poticaja za opoziv.
Moskva ostaje u središtu Trumpovih problema i Putin je
napravio niz različitih kalkulacija oko nove Bijele kuće. Rane nade da će Trump
sklopiti sporazum s Rusijom brzo kopne, uključujući i ideju da će Ukrajina biti
žrtvovana u zamjenu za antiterorističku suradnju. Američki ministar obrane
James Mattis, potpredsjednik Mike Pence i drugi visokorangirani dužnosnici razjasnili
su da će NATO ostati ujedinjen i da nikakvi veći dogovori s Kremljem nisu
mogući ako se nastavi okupacija Krima i potpirivanje rata u istočnoj Ukrajini.
Ako Rusija zaključi da ne bi mogla imati koristi od Trumpovih vanjskopolitičkih
odluka, tada će željeti eksploatirati bilo kakvo neslaganje u novoj
administraciji. Ruski komentatori se nadaju da će Trump polarizirati i
podijeliti Ameriku. Neki dužnosnici se čak nadaju da će Trump postati američki
Gorbačov koji će kreirati veliku unutarnju krizu i tako supstancijalno
reducirati američki globalni utjecaj. Ruska propagandna ofenziva protiv
Washingtona mogla bi čak osigurati podršku bilo kome u zemlji tko potiče
konfrontaciju s Trumpom. Ako Trump postane politički slab zbog brojnih
skandala, tada će se Kremlj pripremiti za brzi pad i mogući opoziv. Unutarnji
metež mogao bi osigurati Moskvi jedinstvenu priliku da provede svoje
ekspanzionističke politike oko svojih granica bez straha od američkog odgovora.
Disfunkcionalna Bijela kuća sama bi postala prijetnja američkoj nacionalnoj
sigurnosti koju bi mogle eksploatirati brojne agresivne sile.
Međutim, postoji i drugi mogući obrat u sagi Trump – Putin.
Kako bi se zaštitio od optužbi za dosluh s Rusijom i za svoje navodne veze s
moskovskim oligarsima, Trump bi mogao raširenih ruku prihvatiti sukob s Rusijom
kako bi obnovio svoj legitimitet i vjerodostojnost. Od inauguracije Putin
testira Trumpa raspoređivanjem raketnih sustava koji su zabranjeni sporazumom,
napadačkim nadlijetanjima američkih ratnih brodova u Crnome moru i smještanjem
špijunskog broda uz američku istočnu obalu. Putin očito računa da je Trump
prezauzet kako bi odgovorio ili previše odlučan da surađuje s Rusijom na
Bliskom istoku a da bi se suprotstavio Moskvi. No, Kremlj bi se mogao
preračunati. Bijesan i pritiješnjen, Trump bi mogao odlučiti pokazati svoju
čvrstinu i odlučnost povećanjem američkih trupa uz istočni bok NATO-a ili
naoružavanjem Ukrajine sofisticiranim oružjem. Trump bi čak mogao srušiti ruski
zrakopolov koji je preblizu američkom brodu. Putin mora biti oprezan kad
provocira ranjenu Bijelu kuću.
(TBT)
