Izraelski radio je izvijestio da je američka administracija spriječila Izrael u bombardiranju prijelaza ubrzo nakon što je Tel Aviv zaprijetio napadom tijekom vikenda. O tome piše Asharq Al-Awsat. Izrael je bombardirao područje u blizini prijelaza, tvrdeći da ga Hezbollah koristi u “vojne” svrhe.
Izraelski radio izvijestio je da su SAD zatražile od Tel Aviva da se suzdrži od napada na prijelaz iz “političkih razloga” i da to pitanje prepusti sirijskim sigurnosnim dužnosnicima koji rade u ime sirijskog predsjednika Ahmeda al-Sharaaa.
Citirajući informirani izvor, vlada u Damasku rekla je Amerikancima da radi protiv Hezbollaha i da je posljednjih dana spriječila pokušaje krijumčarenja oružja iz Sirije u Liban.
Drugi izvori otkrili su da Izrael želi da se Sirija uključi u rat protiv Hezbollaha, unatoč prethodnom iskustvu kada je Izrael dopustio sirijskoj vojsci ulazak u Libanon 1976. pod izgovorom vraćanja mira dok je zemlja bila u građanskom ratu. Vojna intervencija dovela je do višegodišnje sirijske hegemonije nad Libanom, zatežući odnose između Bejruta i Damaska.
Liban nije ispunio očekivanja?
Izvori su za izraelski Maariv rekli da je Izrael uvjeren da Libanon nije uspio u suprotstavljanju Hezbollahu te da su američke i zapadne sile izgubile vjeru u libansku državu. Stoga se Izrael okrenuo novim sirijskim vlastima da “preuzmu sigurnosne odgovornosti u Libanu”, rekli su.
SAD vjeruje da libanska vlada nije ispunila ni najmanje svoje obveze u razoružavanju Hezbollaha, dok vojska nije sposobna – ili nije voljna – stvarno se suprotstaviti stranci koju podržava Iran, nastavili su izvori. Washington vjeruje kako nema pravog partnera u Libanu i da nijedna državna i vojna vlast nema moć razoružati Hezbollah, dodali su.
Promatrači smatraju da su jedine dvije stranke sposobne i voljne boriti se protiv Hezbollaha Izrael i nove sirijske vlasti predvođene Sharaaom.
Izraelski izvori rekli su da Tel Aviv i Damask imaju ovaj zajednički cilj čak i ako nisu saveznici. Sirijske vlasti smatraju Hezbollah neprijateljem, što ga čini pogodnim partnerom u ostvarivanju interesa u Libanonu.
Tel Aviv vjeruje da na kraju može postići dogovor s Damaskom prema kojem izraelska vojska može kontrolirati južni Libanon, a sirijska vojska sjeverni, te da oboje mogu djelovati protiv Hezbollaha. „Čini se da je ovo najmanje zlo usred trenutne zastoja“, rekli su promatrači.
Tel Aviv pokušava uvjeriti Washington u svoj stav, objašnjavajući da neće voditi rat protiv libanonske države niti nametati hegemoniju nad njom. Umjesto toga, djelovat će kako bi uklonio prijetnju Hezbollaha i nametnuo novu stvarnost u Libanonu. Izrael želi da SAD prenese te poruke Siriji.
Kissingerov plan iz 1970-ih
Bivši američki državni tajnik Henry Kissinger je 1970-ih vodio neizravne pregovore između režima pokojnog sirijskog predsjednika Hafeza al-Assada i Izraela o slanju trupa iz Damaska u Libanon s ciljem razbijanja saveza između libanonskih ljevičara i PLO-a.
Režim je poslao svoje snage 1976., ali tijekom godina postalo je očito da Assad želi nametnuti sirijsku hegemoniju nad Libanom. U sljedećim godinama djelovao je protiv izraelskih invazija na Libanon 1978. i 1982. godine.
Sadašnja izraelska vlada nada se da će izbjeći slične neuspjehe u Libanu postizanjem dogovora sa sadašnjim sirijskim vlastima.
(TBT)
