ANALIZA
“Vidimo u svijetu ekspanzionistički islam i
ekspanzionističku Kinu. Motivirani su. Arogantni. U naletu. A misle da je
kršćanski Zapad u defenzivi”, procijenio je Bannon prošle godine u ovo doba
Piše: Antonija Handabaka, thebosniatimes.ba
Bannon predsjednik? Pita se to u naslovu svog članka New
York Times. I do samoga Donalda Trumpa došle su iste vijesti. “Bannon je
odličan, ali odluke ovdje donosim ja”, odvratio je novinarima novi američki
predsjednik koji ne voli biti u sjeni.
Međutim, postavljanje bivšeg šefa ultrakonzervativnog
portala Breitbart, šefa Trumpove predsjedničke kampanje i danas glavnog stratega
i savjetnika u Nacionalno-sigurnosno vijeće Bijele kuće, što je bez presedana,
uvjerilo je mnoge koliki utjecaj Steve Bannon ima na predsjednika Trumpa i da
se to neće brzo promijeniti. Vijest da je Trump stavio Bannona u Ravnateljski
odbor Nacionalnog vijeća za sigurnost prošla je relativno nezapaženo pokraj
kaosa koji su izazvale Trumpova uredba o zabrani ulaska u SAD izbjeglica i
državljana iz sedam muslimanskih zemalja te najava o podizanju zida na granici
s Meksikom. Baš za taj rusvaj mnogi smatraju da je nastao u Bannonovoj
produkciji.
Ključ za Trumpa
Američki mediji prepuni su profila kontroverznog Trumpova
savjetnika. Prema mišljenju mnogih, po Bannonovim se potezima mogu predvidjeti
posljedice Trumpove administracije. Rijetko je kada uz jednog predsjednika bila
tako kontroverzna ličnost. Časopis Time na svojoj naslovnici donosi priču o
Bannonu uz glavni apel: “Veliki manipulator”. Izjave osoba koje je Time
intervjuirao su uznemirujuće. Politički komentator i Bannonov bivši kolega Ben
Shapiro tvrdi da je Bannon jedna od najgorih osoba s kojima je surađivao.
“Redovito zlostavlja ljude, sve gleda kao rat. Svaki put kada se osjeća izigran
postaje opsjednut misijom uništenja svog protivnika”, tvrdi Shapiro. No, mnogo
više od riječi kolega uznemiruje teorija kojom je Bannon navodno opsjednut još
od početka 2000-ih, navodi Time. Bannon, čini se, vjeruje da je američka
budućnost iznesena u knjizi “Četvrto skretanje: Što nam povijesni ciklusi
govore o idućem američkom susretu sa sudbinom?” Posljednje američko skretanje
bili su Velika depresija i Drugi svjetski rat, a SAD se nalazi usred novog
velikog skretanja. Dakako, prema toj teoriji, velikom usponu i obnovi nacije
svaki je put prethodila velika kriza i sukob u kojemu su izgubljeni mnogi
životi.
Ako se tvrdnje iz Timea spoje s izjavama koje je savjetnik
američkoga predsjednika dao prije nepunih godinu dana, Bannon se otkriva kao
mračna i potencijalno apokaliptična ličnost američke politike. Naime, Bannon je
prošle godine iznio opasno predviđanje na koje su nedavno podsjetili američki
mediji: SAD i Kina naći će se u ratu najkasnije za deset godina zbog otočja u
Južnome kineskome moru. Amerika će istodobno voditi još jedan značajan rat na
Bliskom istoku. “Idemo u rat s Kinom, to je sigurno”, izjavio je u ožujku 2016.
Bannon. “Vidimo u svijetu ekspanzionistički islam i ekspanzionističku Kinu.
Motivirani su. Arogantni. U naletu. A misle da je kršćanski Zapad u defenzivi”,
procijenio je Bannon prošle godine u ovo doba. Trumpov glavni savjetnik često
je, poput bijelih terorista, isticao da je kršćanstvo napadnuto. Umjesto
radikalnog džihadizma inzistirao je na terminu radikalni islam. Kinu je snažno
kritizirao zbog opresije kršćana. “Jedne se stvari Kinezi boje više od Amerike.
Kršćanstva. To ih najviše plaši”, rekao je. Rat protiv Kine i islama nije
jedini rat koji on vodi. Prikriveni križarski rat koji Bannon vodi zapravo je
onaj protiv ljevice, smatra konzervativni časopis Atlantic.
Za prevrat u vrhu američke vlasti Bannona je, zanimljivo,
nedavno optužio upravo Michael Moore, ljevičarski aktivist i filmaš koji mu je
svojevrsni antipod, a jednom je Bannon izjavio da mu je on uzor. Prenoseći
vijest o Bannonovu imenovanju u Vijeće za nacionalnu sigurnost, Moore je prije
nekoliko dana upozorio: ” Svi koji još ne shvaćate da je na djelu državni udar
– probudite se!”
Dokumentarci
Bannon je dobar dio karijere proveo snimajući, baš kao i
Moore, dokumentarce. Svjetonazor je ono što ih razlikuje. Što je Moore za
ljevičare, to je Bannon za desničare. Bannonov protuljevičarski fokus vidi se
iz njegove reakcije na financijsku krizu 2008. i kasnije spašavanje banaka,
analizira Atlantic. Iako je radio za Goldman Sachs, ovaj 63-godišnjak nekoliko
je puta te događaje istaknuo kao formativne trenutke koji su ga radikalizirali.
Bio je to, govorio je, ortački kapitalizam na djelu, dodajući da je zabrinut za
mlade, od kojih je “70 posto ili nezaposleno ili slabo plaćeno”. Bijes ipak
nije usmjerio prema bankama. No, kada su se na Manhattanu podigli prvi šatori
pokreta Occupy, Bannon je sjeo u redateljsku stolicu i raspalio po pokretu.
“Kada pogledate film”, rekao je tempirajući film uoči izbora 2012., “htjet ćete
otići kući kako biste se istuširali. Naime, provest ćete sat i 15 minuta s
najprljavijim ljudima koje ste vidjeli.”
Bannon je, piše Atlantic, i antikonzervativan u smislu da ne
mari za običaje, kontinuitet, oprez te se ne boji populističke politike. Tri
puta razveden, otac triju kćeri, na jednom je konzervativnom skupu 2013.
objašnjavao: “ Ne postoji funkcionalna konzervativna stranka u ovoj zemlji. U
svakom slučaju, to nije Republikanska stranka. Treba nam gerilski, populistički
pokret desnog centra s antiestablišmentskim srcem koji će tući po Washingtonu,
po progresivnoj ljevici i institucionalnoj Republikanskoj stranci.”
Bannon je, navodno, očijukao s nizom republikanskih
predsjedničkih kandidata, uključujući Ricka Santoruma, Bena Carsona i Teda
Cruza. Čovjeka koji će iznijeti njegovu revoluciju, iako je isprva i sam u to
sumnjao te je jednom kolegi rekao da Trump nije najbolji kandidat za ono što
ima na umu, našao je u Donaldu Trumpu. Kaos prvoga Trumpova tjedna na vlasti
nosi Bannonov pečat, a odluke su se donosile mimo nadležnih institucija. Što se
od njega može očekivati u Nacionalnom vijeću za sigurnost? Posljednji šef
kabineta Georgea W. Busha, Josh Bolten, svojedobno je bio zabranio Karlu Roveu,
Bushevu savjetniku, da dolazi na sastanke NVS-a. “Odluke koje na tim sastancima
donose predsjednik i članovi Vijeća doslovce mogu značiti život ili smrt ljudi
u uniformi. Politici tu nema mjesta”, objasnio je Bolten. Susan E. Rice,
posljednja savjetnica za sigurnost Baracka Obame, žestoko je kritizirala
odluku. To je, napisala je ona, “ludo da se smrzneš”. Trumpova ekipa pravda se
da je i savjetnik Baracka Obame David Axelrod bio na nekim sastancima Vijeća.
No, nije bio stalni član. Bannonova promocija stavlja ga na poziciju ravnu
ministru vanjskih poslova i ministru obrane, možda čak i iznad njih. Osim toga,
Trump je iz Vijeća izbacio šefa vojske i obavještajne zajednice, koji će moći
prisustvovati sastancima samo kad se tema bude izravno ticala njihovih
institucija.
Trump, kažu osobe bliske predsjedniku, voli Bannona jer zna
da ima novca baš kao i on, te da ne radi to što radi zbog novca. Kako su se
točno upoznali, ne zna se. No, ljubav je planula prije ljeta 2015. godine. Već
tada je Bannon kolegici scenaristici Juliji Jones, tvrdi ona u razgovoru za
NYT, pisao: “Bannonovi specijali mogli bi se zvati Trump TV. Ja sam Trumpov
skriveni menadžer kampanje”, opisivao je svoju uređivačku politiku. Nakon što
mu je mjesecima medijski suflirao Bannon je imao nekoliko simpatizerskih
intervjua s Trumpom, a potom mu je ponudio svoje usluge.
Porijeklo
Put do tog trenutka u Bannonovoj karijeri vrlo je zanimljiv,
uključuje njegovu transformaciju od dečka iz tipičnog američkog susjedstva,
preko vojničke uniforme, finih odijela njujorških bankarskih krugova i
glamuroznog holivudskog svijeta do pomalo neurednog odjevnog stila koji njeguje
posljednjih godina. Bannon je dijete radničke prokenedijevske katoličke
obitelji irskih korijena iz Virginije, odrastao kao jedno od petero djece.
Bistar je, skupio je tri fakultetske diplome, bio je politički aktivan kao
student, čita grčke filozofe. Suradnici ga nazivaju enciklopedijom, briljantnim
strategom koji je uvijek pet koraka ispred ostalih. Nakon što je diplomirao
urbano planiranje, mladi Bannon je sedam godina proveo u mornarici prezirući
Cartera, a oduševljen Reaganom.
Film o Reaganu
Nakon mornarice je upisao i završio Georgetown University School
of Foreign Service, školu s jakim vezama sa sigurnosnim krugovima u
Washingtonu. Uslijedila je poslovna škola na Harvardu, a nakon toga godine u
svijetu investicijskog bankarstva, u Goldman Sachsu. S nekoliko je kolega
osnovao investicijsku banku specijaliziranu za medijsku industriju, koja će ga
odvesti u showbizz vode. Godinama je balansirao između bankarstva i showbizza.
Za jedan je posao uzeo naknadu u dionicama pet TV serija, uključujući i
“Seinfelda” koji je uskoro probio sve rekorde. Potom se prebacio u produkcijske
vode. Karijeru u svijetu filma počeo je 1991. holivudskom dramom “ The Indian
Runner” sa Seanom Pennom. Sveukupno je Bannon producirao 18 filmova, ali zov
politike bio je jači. Njegov prvi angažirani (pseudo)dokumentarac bio je o Ronaldu
Reaganu. Film iz 2004. zove se “In the Face of Evil”.
Bio je to film posvećen njegovu mladalačkom idolu. Poslije
toga Bannon je snimio niz filmova o političarima. U filmu “Vatra iz
unutrašnjosti zemlje: Buđenje konzervativne žene” iz 2010. Bannon iznosi
argumente o tome da Sarah Palin, kandidatkinja za potpredsjednicu 2008. godine,
Michele Bachmann, čelnica Tea Partyja koja se natjecala za republikansku
predsjedničku nominaciju 2012. godine, te Ann Coulter, konzervativna
komentatorica čija se posljednja knjiga znakovito zove “Adios, America!”,
predstavljaju egzistencijalnu prijetnju ljevici. “Ove žene udaraju u srž
progresivnog narativa. To je jedna od nenamjernih posljedica pokreta ženskog
oslobođenja. Žena na čelu ove zemlje bit će – to nisu očekivali – ženstvena,
okrenuta obitelji, imat će supruga i voljeti svoju djecu. Neće to biti gomila
lezbača s liberalnih fakulteta”, rekao je tada Bannon.
Budući Trumpov savjetnik isprva je hvalio pokret Tea Party,
tvrdeći da treba dati dobru šamarčinu Republikanskoj stranci, a onda je u
Trumpu prepoznao zlatnu šansu. U tom je trenutku bio urednik Breitbarta.
Konzervativna politička platforma pucala je pod njegovim
vodstvom od članaka ispunjenih napadima na muslimane, afroameričke aktiviste,
imigrante i – žene. Popularan među bijelim suprematistima, Breitbart je imao
odanu, radikalnu sljedbu, a kada ga je Bannon preuzeo 2012., samo je učvršćena
čitateljska baza. No, Bannonove ambicije oduvijek su bile veće od novinarstva,
koje mu je služilo kao sredstvo za povezivanje s političarima čiji je
svjetonazor dijelio. Nije bilo bitno je li posrijedi bila borba protiv
korumpirane vladajuće klase u Washingtonu, koja parazitira na iscrpljenom
američkom radniku (baš kao što je Trump poručivao tijekom kampanje), ili sraz kršćanskog
Zapada s islamskim fašizmom, piše New York Times. Kontroverzni njujorški
biznismen, eksplozivan i bez dlake na jeziku, savršeno se uklapao u profil
čovjeka kojega je tražio. Trump je, kaže Julia Jones, Bannonov Reagan. Trailer
Bannonova filma o Reaganu zvuči sirenski poznato: “Samo jedan čovjek bio je
sposoban uhvatiti se ukoštac s domaćim i globalnim prijetnjama. Čovjek s
vizijom. Autsajder, radikal, ekstremnih pogleda.” Upravo skršena radnička
Amerika, glasači razočarani Demokratskom strankom, smatraju se prevagom u
Trumpovoj pobjedi. Baš kao i u Reaganovu slučaju, Trump se obraćao
zaboravljenima, obećavajući da će razbiti islam baš kao što je Reagan govorio o
komunizmu. Trump je također tvrdio sam za sebe: “Samo ja mogu srediti stvari.”
Vjera u kapitalizam
Kritičari njegova glavnog savjetnika Bannona nazivaju
rasistom, antisemitom, seksistom, islamofobom, ali drugi pak tvrde da nikada od
njega nisu čuli izjavu koja bi to potvrdila. Članovi njegove obitelji tvrde da
u obitelji imaju međurasne brakove, a suradnici da je blizak prijatelj s
Afroamerikancima i Židovima. On, uvjereni su, koristi tzv. alt right (tvrdu
desnicu) za svoje ciljeve. No, što je njegov cilj? Steve Bannon nedavno je
poručio medijima (nazivao ih je opozicijom, a onda je to isto ponovio Trump
nekoliko dana kasnije) da “zavežu” i, za promjenu, malo slušaju što im imaju
reći. Bannon, koji vjeruje u kapitalizam, nacionalizam i kršćanstvo, davno je
rekao što misli. “Nekad je u Americi vladao prosvijećeni kapitalizam koji su
odlikovali umjerenost, poduzetnički američki duh i poštovanje kršćanskih
vrijednosti. No, Amerika danas pati od krize kapitalizma.” Kriza 2008. prema
Bannonu je bila vrijeme destrukcije. Sada slijedi obnova koju je moguće
provesti izoliranjem Amerike, a možda i, u najgorem scenariju, “ pročišćujućim”
ratom na Istoku, bilo Bliskom ili Dalekom.
(TBT, Jutarnjihr)
