• O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Kontakt
Utorak, 30 Juna, 2026
No Result
View All Result
The Bosnia Times
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
No Result
View All Result
The Bosnia Times
No Result
View All Result
Početna Business

SULUDO: Najbogatijih 0,001% drži tri puta više bogatstva od 50% čovječanstva

Globalni jaz vidljiv je mnogo prije nego što ljudi uđu na tržište rada, navodi se u izvještaju.

11. Decembra 2025.
Share on FacebookShare on Twitter
FOTO: (X)

Globalna nejednakost je na “ekstremnim” razinama i sada manje od 60 000 multimilijunaša, najbogatijih 0,001% u svijetu, kontroliraju tri puta više bogatstva od donjih 50% čovječanstva zajedno, prema Izvještaju o svjetskoj nejednakosti za 2026. godinu.

Studija, koju je sastavilo više od 200 istraživača, navodi da se razlika odražava u svim kategorijama. Prihod se dijeli na sličan način. Gornjih 10% zarađuje više od preostalih 90% zajedno, dok najsiromašnija polovica ostvaruje manje od desetine globalnog dohotka.

“Rezultat je svijet u kojem mala manjina raspolaže neviđenom financijskom moći, dok milijarde ostaju isključene čak i iz osnovne ekonomske stabilnosti”, napisali su autori. Prema istraživanju, razlika u plaćama među spolovima i dalje postoji u svim regijama, pri čemu žene nose nešto više od četvrtine globalnog dohotka od rada, udio koji se jedva promijenio od 1990. godine.

Globalni jaz vidljiv je mnogo prije nego što ljudi uđu na tržište rada, navodi se u izvještaju. Prosječna potrošnja na javno obrazovanje po učeniku školske dobi iznosi oko 230 dolara godišnje u subsaharskoj Africi, u usporedbi s 8600 dolara u Evropi i 10 500 dolara u Sjevernoj Americi i Oceaniji, što odražava omjer od oko 40 prema 1.

Zašto je nejednakost problem?

Pokazatelj koji mjeri nejednakost u društvu se naziva Gini koeficijent. Mjeri se rasponom od 0 do 1. Zemlja koja ima Gini koeficijent od 1 bi bila zemlja s najjačom raslojenosti društva, dog bi zemlje s koeficijentom 0 bila potpuno egalitarno društvo. Globalni GINI koeficijent je 0.62 prema podatcima Svjetske banke. Američki Gini koeficijent je 0.41, dok je indeks Hrvatske 0,29 što je (suprotno intuiciji mnogih) svrstava među zemlje u kojima je materijalna jednakost najveća.

ADVERTISEMENT

Istraživanja pokazuju da veća društvena nejednakost negativno utječe na mnoge aspekte društva: od veće stope kriminala, manjeg stupnja povjerenje unutar društva, lošijeg zdravstvenog sustava, smanjuje društvenu mobilnost (manje šanse za izlazak iz siromaštva kod već siromašnih). Općenito, društva s velikim nejednakostima imaju slabije mehanizme za saradnju, što povećava rizik od konflikta i kolapsa.

Povijesno-ekonomska istraživanja bilježe velik stupanj nejednakost u društvima pred kolapsom (npr. Zapadno Rimsko carstvo ili predrevolucionarna Francuska).

FOTO: (Koeficijent nejednakosti. Tamnija boja označava veću nejednakost)

Novac privlači novac: Nisu iste startne pozicije

Autori nedavno objavljenog izvješća o nejednakosti tvrde da bi prikupljanje novca odozgo moglo smanjiti taj jaz. Globalni porez od 3% na 100.000 milijunaša i milijardera donio bi oko 750 milijardi dolara godišnje, što je otprilike jednako ukupno zbrojenim proračunima za obrazovanje zemalja s niskim i srednjim dohotkom.

ADVERTISEMENT

Studija je pokazala da su siromašnije zemlje pritisnute globalnim financijskim sistemom koji je naklonjen bogatim državama. Razvijene privrede mogu se jeftino zaduživati ​​i ostvarivati ​​veće prinose u inozemstvu, što im omogućuje da djeluju kao “financijski rentijeri”. Oko 1% svjetskog BDP-a godišnje prelazi iz siromašnijih zemalja u bogatije kroz otplatu duga, repatrijaciju dobiti i druge financijske tokove, što je gotovo tri puta više od globalne razvojne pomoći, zaključuje se u izvještaju.

(TBT)

ShareTweet
ADVERTISEMENT

Preporučeno

EKSKLUZIVNO – ŠTA CIONISTI ŽELE U BANJOJ LUCI: Zašto Izrael pronalazi nove separatističke saveznike u bosanskim Srbima

EKSKLUZIVNO – ŠTA CIONISTI ŽELE U BANJOJ LUCI: Zašto Izrael pronalazi nove separatističke saveznike u bosanskim Srbima

prije 18 sati
NE JENJAVA BALKANSKA CIONISTIČKA OLUJA: Albanci žele smjenu američko-cionističkog premijera

NE JENJAVA BALKANSKA CIONISTIČKA OLUJA: Albanci žele smjenu američko-cionističkog premijera

prije 18 sati
IZRAEL PRIZNAO GENOCID NAD ARMENCIMA: Potez je ocjenjen “ironičnim” usred napada na Gazu

IZRAEL PRIZNAO GENOCID NAD ARMENCIMA: Potez je ocjenjen “ironičnim” usred napada na Gazu

prije 18 sati
UŽAS UN-OVOG IZVJEŠTAJA: Izrael ciljano ubio 20.000 palestinske djece kao dio planskog genocida

UŽAS UN-OVOG IZVJEŠTAJA: Izrael ciljano ubio 20.000 palestinske djece kao dio planskog genocida

prije 18 sati
TRPAJU MILIONE: Najjači izraelski lobi na svijetu ima novi plan

TRPAJU MILIONE: Najjači izraelski lobi na svijetu ima novi plan

prije 18 sati
CIONISTIČKI PROXY ULAZE U BRATOUBILAČKI RAT:  Trump tjera Kurde u rat sa Iranom, a Sharau da se obračuna s Hezbollahom

CIONISTIČKI PROXY ULAZE U BRATOUBILAČKI RAT: Trump tjera Kurde u rat sa Iranom, a Sharau da se obračuna s Hezbollahom

prije 2 dana
ARHITEKTA ZAROBLJENE CIONISTIČKE DRŽAVE NA BALKANU: Edi Rama je dinastiji Trump htio prodati ekskluzivni otok u Albaniji. Sada bi ga to moglo koštati vlasti…

ARHITEKTA ZAROBLJENE CIONISTIČKE DRŽAVE NA BALKANU: Edi Rama je dinastiji Trump htio prodati ekskluzivni otok u Albaniji. Sada bi ga to moglo koštati vlasti…

prije 2 dana
The Bosnia Times

© 2023 - Sva prava pridržana

  • O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Politika privatnosti
  • Kontakt

No Result
View All Result
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business