Egipat i Katar, zajedno s Turskom, ključni su regionalni saveznici mirovnog plana iza kojeg stoje Sjedinjene Američke Države, a koji su Hamas i Izrael prihvatili 10. oktobra. Vođe te dvije arapske države i Turske, zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, u Sharm el-Sheikhu potpisali su deklaraciju s ciljem učvršćivanja prekida vatre u Gazi.
Dakle, moglo bi se dogoditi da budućnost ratom razorenog Pojasa Gaze s oko 2,1 milion stanovnika ovisi upravo o njima. Pod uvjetom, naravno, da mirovni sporazum između Izraela i Hamasa napreduje nakon prve faze, kojom je nakon gotovo dvije godine zaustavljen rat u Gazi. SAD, EU i neke druge države kvalificiraju Hamaskao terorističku organizaciju, piše D.W.
Egipat se diplomatski profilira i profitira
„Uloga Egipta kao ključnog posrednika u pregovorima o osiguravanju prekida vatre i okončanju izraelskog genocida u Gazi omogućila je Kairu da ponovno potvrdi svoj strateški značaj za međunarodne partnere“, rekao je za DW Timothy Kaldas, zamjenik direktora Tahrir instituta za politiku Bliskog istoka (TIMEP), think tanka sa sjedištem u Washingtonu. „Egipat će željeti zadržati taj zamah u pokazivanju svoje diplomatske težine u regiji“, predviđa on i napominje da je ta uloga dovela do povećanja strane pomoći i financiranja.
U februaru 2024. Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su ugovor o izgradnji projekta u Ras al-Hikmi, mediteranskom poluotoku u blizini Aleksandrije, vrijednog 35 milijardi dolara (29 milijardi eura). U ožujku 2024. Europska komisija obećala je ukupno 7,4 milijarde eura (8,7 milijardi dolara) pomoći Kairu, u obliku zajma i drugih financijskih instrumenata.
„Za Kairo je također diplomatska pobjeda to što su ranije rasprave o prisilnom preseljenju stanovništva iz Gaze u Egipat i Jordan odbačene u planu koji je predložio američki predsjednik Donald Trump“, rekao je Kaldas za DW i dodao da će Kairo željeti igrati značajnu ulogu u obnovi. „Egipat ima velik kapacitet za građevinske radove koji su razvili kroz svoje megaprojekte, i svakako bi im odgovaralo da netko drugi plati egipatskim građevinskim kompanijama da rade u Gazi“, kaže Kaldas.
Prema posljednjoj Privremenoj brzoj procjeni štete i potreba, koju su proveli Ujedinjeni narodi, Svjetska banka i Evropska unija, procijenjeno je da je za oporavak i obnovu Gaze potrebno 70 milijardi dolara (59,8 milijardi eura), od čega 20 milijardi u prve tri godine.
Međutim, Kaldas također napominje da će egipatske vlasti željeti pažljivo prikazati svoje angažiranje u Gazi kao podršku palestinskom stanovništvu, a ne kao djelovanje u ime ili umjesto Izraela.
Katar je „najviše zainteresiran da osigura da se prekid vatre održi dovoljno dugo kako bi se učvrstio politički proces u kojem njegova posrednička uloga ostaje nezamjenjiva“, rekao je za DW Christian Alexander, viši suradnik Instituta za sigurnost i obranu Rabdan sa sjedištem u Abu Dhabiju.
Katar ima bliske veze s najjačim saveznikom Izraela – Sjedinjenim Američkim Državama. Još 1996. SAD su otvorile svoju najveću regionalnu vojnu bazu, Al Udeid, oko 30 kilometara jugozapadno od katarske prijestolnice Dohe. SAD su 2022. Katar proglasile glavnim saveznikom izvan NATO-a. A od 2012. godine u Kataru je smješteno političko vodstvo Hamasa, prema tvrdnjama katarskih dužnosnika, na zahtjev SAD-a.
„Iako Doha prihvaća da Hamas na kraju mora biti razoružan i predati kontrolu nad Gazom, pritisak da se političko vodstvo odmah protjera, bez sveobuhvatnog dogovora, uništio bi upravo onu vrstu utjecaja koja Katar čini korisnim posrednikom“, rekao je Alexander.
Početkom rujna izraelski napad na političko vodstvo Hamasa u Dohi izazvao je sumnje u to uživa li Katar i dalje status privilegiranog američkog saveznika i kakva će biti njegova uloga posrednika u mirovnim pregovorima.
Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein
Izraelski list Israel Hayom objavio je da su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein upozorili Bijelu kuću da „dok god Hamas zadržava svoje oružje, mi nećemo nastaviti s procesom“.
UAE nisu u prvom redu posrednika poput Katara ili Egipta, ali su ključni diplomatski i financijski podupiratelj poslijeratnog plana, kaže Alexander. Emirati su 2020. potpisali sporazum o normalizaciji odnosa s Izraelom u okviru takozvanih Abrahamovih sporazuma (Abraham Accords).
Saudijska Arabija – ključna sila iza kulisa
Ni Saudijska Arabija nije bila u prvom planu kada je u Egiptu potpisan sporazum o prekidu vatre. Međutim, „Rijad je odigrao presudnu ulogu iza kulisa, a prekid vatre predstavlja njegov posredni diplomatski uspjeh“, rekao je za DW Sebastian Sons, viši istraživač njemačkog think tanka Centar za primijenjena istraživanja u partnerstvu s Orijentom (CARPO).
„Rijad želi stabilizaciju, ne samo u Pojasu Gaze, nego u cijeloj regiji, jer je to nužno za njegovu ekonomsku diversifikaciju“, rekao je Sons. „Ipak, Saudijska Arabija ne želi biti na bilo koji način izravno uključena u Gazu.“
Sons smatra da bi Rijad mogao biti spreman sudjelovati u obuci palestinskih vojnika u suradnji s Egiptom i Jordanom, umjesto da šalje vlastite jedinice u Pojas Gaze.
„Iznad svega, Rijad želi osigurati da Hamas više ne igra značajnu ulogu“, rekao je Sons. Dodao je, međutim, da „nije tajna da Rijad ne smatra Palestinsku samoupravu i njezina predsjednika Mahmuda Abasa osobito pouzdanim partnerima“.
Još uvijek ostaje otvoreno hoće li Izrael i Saudijska Arabija ponovno započeti razgovore, uz potporu SAD-a, o uspostavljanju diplomatskih odnosa. Prethodna runda pregovora obustavljena je nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i izbijanja rata. Saudijska Arabija više je puta isticala da svaka normalizacija odnosa mora uključivati jasan put prema rješenju s dvjema državama, odnosno stvaranje nezavisne palestinske države uz Izrael.
U međuvremenu, Donald Trump djeluje optimistično po pitanju takvog dogovora. U intervjuu za američku televiziju Fox u petak je izjavio: „Nadam se da će Saudijska Arabija ući u taj proces – i da će i druge zemlje slijediti njezin primjer.“
(TBT)
